Europsko promatranje ptica- rezultati

Početkom listopada završeno je dvodnevno sudjelovanje u međunarodnom Europskom prebrojavanju ptica čiji je cilj upoznati javnost sa migracijama ptica, promicati zaštitu ugroženih vrsta ptica i njihovih staništa  kroz aktivno sudjelovanje u promatranju ptica i prirode.

Zaštita ptičjih staništa vrlo je važna s obzirom na veliki broj seobenih vrsta kojima su za opstanak neophodni sigurni i očuvani seobeni putevi kojima se koriste milijunima godina. Pojavom čovjeka i njegovih aktivnosti u urbanizaciji, industrijalizaciji i poljoprivredi nanose im se teški udarci ponajviše zbog nepoštovanja zakonskih propisa. Ukoliko prekinemo bilo koji seobeni pravac u bilo kojem dijelu svijeta (kroz Hrvatsku prolazi Jadranski seobeni pravac), onemogućili smo opstanak stotina ptičjih vrsta koje dijelimo sa ostatkom svijeta. Takav nivo uništenja ptičjih staništa istovremeno značio bi i uništenje stotina drugih životinjskih i biljnih vrsta s kojima ptice dijele te staništa. U naporima da se takav scenarij uništenja biološke raznolikosti izbjegne organiziraju se aktivnosti za izravno upoznavanje javnosti sa prirodnim vrijednostima u neposrednoj blizini, jer nam upravo one daju mogućnost proizvodnje zdrave hrane i čiste vode.

Da je u pitanju doista međunarodna akcija pokazuju rezultati dostavljeni od Europskog koordinatora ove akcije, BirdLife Švicarska, koji kažu da je sudjelovao rekordan broj ljubitelja prirode: u 37 zemalja od Portugala do Kazahstana pa od Cipra do Finske prijavilo se više od 80.000 djece i odraslih koji su organizirali više od 2.200 događaja vezanih za promatranje ptica, te su zabilježili gotovo 5.000.000 različitih vrsta ptica. Rezultati pokazuju koliko su pojedine vrste ptica karakteristične za različitih dijelova svijeta, da je raznolikost ptičjih vrsta veća nego što ih je većina ljudi svjesna. Posebno su dojmljiva bila ogromna jata čvoraka, prstenovanje rijetkih ptica pjevica i masovni seobeni pokret ždralova iz baltičkih zemalja u smjeru juga tako da ih u našim krajevima možemo očekivati u roku nekoliko tjedana!

Hrvatska drži korak sa drugim zemljama svoje veličine: sudjelovalo je više od 70 promatrača na više od 25 lokacija. Zabilježeno je više od 15.000 ptica i 126 vrsta ptica. Najbrojnije su bile divlje patke, čvorci i vrapci, koji se broje u tisućama, uobičajene su i često viđene ptice u našem podneblju. Ali zapravo je zanimljivije bilo vidjeti koje su rjeđe viđene ugrožene vrste, jer su pogođene uništavanjem i reduciranjem raznih staništa ili su primjećene van uobičajenih seobenih puteva i vremenskih perioda: modrovoljka, sova močvarica, sivi sokol, suri orao, srednji plijenor, zlatar pijukavac, kulik blatarić, strnadica močvarica, krivokljuna prutka, ošao štekavac, zlatouhi gnjurac, žličarke, pa čak i lastavice! Više o tim i stotinama vrsta ptica Hrvatske možete saznati konzultiranjem našeg Društva, internetskih tražilica, ali i razne literature.

Naravno, da bi ptice vidjeli u prirodnom okruženju bilo je neophodno prići im bliže. Na sreću, ili na nesreću, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode nije imalo dovoljno članova za pratnju svih zainteresiranih ljubitelja prirode. Ali svi su po potrebi imali dovoljno „hrabrosti“ samostalno izaći na teren. Zbog toga moramo spomenuti sudjelovanje vrijednih učenika praćenih učiteljicama i učiteljima OŠ Šime Budinić iz Zadra, OŠ Fra Kaje Adžića - Područna škola Bučje, OŠ Stjepana Radić iz Čaglina, OŠ Antuna Mihanovića iz Zagrebačke Dubrave (članovi Eko kluba NS Dubrava), OŠ Budaševo, OŠ Hugo Badalić iz Slavonskog Broda, OŠ Gorjani i Srednje škole Novska. Veliku zahvalu moramo odaslati i zaposlenicima javne ustanovama za zaštitu prirodnih vrijednosti Sisačko-moslavačke županije, Požeško-slavonske županije, zatim Parka prirode Lonjsko Polje i Parka prirode Vransko jezero, jer su se uključili u vođenje školaraca na svojem terenu i poduprli akciju prebrojavanja. Sveukupne rezultate i sve sudionike možete vidjeti u tablici sa sveukupnim popisima.

Na kraju treba spomenuti i staništa koja su posjećena. Tu su velika ribogojilišta u unutrašnjosti Hrvatske koja su danas nezamjenjiva nadomjesna močvarna staništa nakon niza desetljeća uništavanja močvara kroz pretjerano reguliranje rijeka. Srećom, na raspolaganju još uvijek ima očuvanih prirodnih staništa kao što su parkovi prirode i regionalni park Mura-Drava-Dunav sa svojim ornitološkim rezervatima. Kod nas još uvijek ima planinskih, šumskih i poljoprivrednih područja koji su sačuvali dobar dio biološke raznolikosti, ali o čovjeku ovisi koliko će se još dugo takvima održati. Zanimljiv primjer je grad Zagreb koji je svojom brzom urbanizacijom i industrijalizacijom u okruženje doveo ornitološki rezervat Savicu, a za koji se zna da u svojim vodama skriva i opasan otpad. A Bundek, umjesto da je iskorišten u edukatvne i turističke svrhe upropašten je neprimjerenim kultiviranjem u izletište i izložbeni prostor unatoč protivljenju znanstvenih krugova. To je samo mali dio onoga što se zbiva tako blizu, a često tako daleko od očiju javnosti. Stoga zadivljuje trud svih mališana kojima ostavljamo svoju budućnost.

Ocijeni članak