Zagrebački rektor: Zašto Rijeka, a ne Zagreb?

Na zatvorenoj sjednici Senata Sveučilišta u Rijeci rektor Pero Lučin izvijestio je o dopisu rektora Sveučilišta u Zagrebu Alekse Bjeliša Ministarstvu financija i Državnom odvjetništvu. Bjeliš u dopisu izražava nezadovoljstvo financiranjem znanstvenih projekata riječkog Sveučilišta, izvijestilo je danas Sveučilište u Rijeci.

Zagrebački rektor traži da se ispita kako je riječko Sveučilište dospjelo na prvo mjesto prioriteta za financiranje projekata iz fondova EU te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Sporno je financiranje istraživačke infrastrukture Sveučilišnog kampusa u Rijeci s 18,7 milijuna eura, u čemu Ministarstvo sudjeluje s 2,8 milijuna. Bjelišu smeta i predviđeno financiranje Centra za visoku tehnologiju u biomedicini riječkog Sveučilišta s 2,4 milijuna eura iz fondova, dok bi Ministarstvo osiguralo tehničku pomoć i sufinanciranje.

Tko je bio prvi

Kako je odluka o financiranju Centra donijeta uz obrazloženje da je riječ o projektu od nacionalnog interesa, Bjeliš je u dopisu zatražio da se ispita pravilnost provedbe postupka, tvrdeći da je netransparentan i protivan europskoj praksi financiranja projekata. Financiranje riječkog Centra je nekorektno jer je zagrebačko Sveučilište prvo osnovalo Centar za translacijska istraživanja, odnosno visoku tehnologiju i biomedicinu, smatra Bjeliš.

Riječko sveučilište na svojim je mrežnim stranicama objavilo izjavu koju je rektor Lučin dao nakon Bjeliševa dopisa Ministarstvu financija i DORH-u. Tada je istaknuo kako nije bitno tko je prvi osnovao centar za istraživanja, nego je bitan sadržaj, kvaliteta i međunarodna vidljivost akademskih djelatnika. Sveučilište u Rijeci je nakon dobrih rezultata na području translacijskih istraživanja prije nekoliko godina dobilo 1,8 milijuna eura od Europske komisije za razvoj projekta Translacijske medicine u Rijeci. Logičan nastavak je utemeljenje Centra za translacijska istraživanja, odnosno Centra za visoku tehnologiju i biomedicinu, kojega je zajedno s Primorsko-goranskom županijom Sveučilište prijavilo za strukturne fondove EU, naglasio je Lučin.

Desetljeća nedovoljnog financiranja

Pero Lučin je ustvrdio i da je Sveučilište u Rijeci bilo desetljećima nedovoljno financirano. Tek u zadnjem desetljeću dogodila su se značajnija ulaganja u Rijeku, Split i Osijek, iako je, primjerice, u Zagrebu 12 puta više kreveta u studentskim domovima nego u Rijeci, a studenata je samo 3 puta više, naveo je rektor.

Lučin je još istaknuo da je više od 40 posto publikacija riječkog Sveučilišta objavljeno u časopisima koji spadaju u prvu četvrtinu svjetskih publikacija te da je riječko sveučilište po indeksu izvrsnosti bolje rangirano od zagrebačkog. No, naveo je, hrvatska znanstvena zajednica je premala da bi se dijelila, te je potrebna suradnja svih sveučilišta. Pokušaj dijeljenja ili blokiranja razvoja, posebice osporavanja jednoj zajednici da utvrdi svoje strateške prioritete, katastrofalna je politika koja nije na dobrobit hrvatskih građana, ustvrdio je Pero Lučin.