Proračun se puni slabije od planiranog

Proračun se za nekoliko postotaka puni slabije od planiranog, a deficit je u prvih šest mjeseci, zbog sanacije zdravstva, dosegnuo godišnji limit, potvrdio je za Hrvatski radio ministar financija Slavko Linić i najavio rebalans proračuna u zadnjem tromjesečju ove godine. 

Već sljedećeg tjedna očekuje se i novo zaduživanje i to samo na domaćem tržištu. Jedan dio s deviznom komponentom, jedan dio kunski. Kamatne stope će biti oko pet posto ili nešto više. Rekao je kako se inozemno zaduženje države ne planira do kraja ove godine, već bi do njega moglo doći u prvom kvartalu iduće godine.

Problem je plaćanje 3 milijarde kuna dugova zdravstva, kao i milijardu kuna više isplaćenih subvencija poljoprivrednicima jer su im u šest mjeseci isplaćene sve subvencije, pa tih obveze nema u drugoj polovici godine. 

Na upit o monetizaciji hrvatskih autocesta za koju se Vladina odluka o raspisivanju natječaja očekuje idući tjedan, poručio je kako je uvjet za monetizaciju ponuda od najmanje 3 milijarde eura. Ako to nitko ne ponudi, nema monetizacije, snalazit ćemo se sami, povećati javni dug, kazao je Linić.

Podsjetio je kako je za gradnju autocesta prema Rijeci i Dubrovniku potrošeno blizu 4 milijarde eura, ali da promet nije dovoljan da se to ulaganje isplati, da koncesijom treba dobiti bar 3 milijarde eura, a preostalih milijardu eura bi se pokrivalo zadržavanjem naknade od 60 lipa iz cijene naftnih derivata.

Tada nismo na gubitku, kazao je Linić upozoravajući kako je javni dug oko 180 milijardi kuna, a kada se pribroje i željeznice, Croatia Airlines i još neke dubioze približava se vrlo opasnoj razini od 60 posto BDP-a.

Ako ne želimo objaviti bankrot države, a to nam ne pada na pamet, svoje imovinske resurse moramo staviti u funkciju smanjenja javnog duga. To ljudi moraju shvatiti - to je upravljanje državom - imamo imovinu i trebamo je staviti u funkciju i s druge strane uprihodovati da smanjimo dug, poručio je Linić.

Najavio je i kako bi do kraja ovog mjeseca pred Vladom, a na jesen u Saboru trebao biti prijedlog zakona o potrošačkom kreditiranju. Postignut je dogovor s banakama koje prihvaćaju da neće jednostrano raskinuti minuse na tekućim računima sa svojim korisnicima, da će im omogućavati otplatu na godinu-dvije, a pokušava se, dodao je, naći rješenje za poremećaje kod velikih devalvacije.

Ocijeni članak