"Žene podzastupljene u upravljačkim strukturama"

U Hrvatskoj i dalje postoji "stakleni strop" za napredovanje žena, prisutni su spolni stereotipi i rodna neravnopravnost, upozorila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić podnoseći Saboru izvješće o radu u prošloj godini.

Istraživanje na 500 trgovačkih društava pokazalo je da, unatoč činjenici da je udio visokoobrazovanih žena na tržištu rada veći od udjela muškaraca, u upravljačkim strukturama manje ih je od 24 posto, kasnije ulaze u upravljačke strukture od muškaraca, a ranije iz njih izlaze. Postoji i tvrdokorni jaz u plaćama od 10 do 11 posto, upozorila je pravobraniteljica.

Potaknulo je to SDP-ovku Ingrid Antičević Marinović na prijedlog da se, kao što je na izbornim listama uvedena obveza najmanje 40 posto podzastupljenog  spola, slično učini i u upravama državnih tvrtki.

Što se tiče zastupljenosti žena u politici, pravobraniteljica Ljubičić istaknula je da smo nakon provedenih šest predsjedničkih izbora za koje su se kandidirala 42 muškarca i sedam žena, dobili prvu hrvatsku predsjednicu, što bi trebalo, rekla je, potaknuti veće uključivanje žena u politiku.

Osim sudjelovanja žena u politici i gospodarstvu, u raspravi je potaknuto još jedno vruće pitanje. HDZ-ovac Ante Babić pravobraniteljici Ljubičić zamjerio je protivljenje udruzi koja želi pružiti što više informacija ženama prije nego što se odluče za pobačaj. Što je u tome loše ako mole pred takvim institucijama, koga oni time vrijeđaju, upitao je Babić.

Tvrdi da je pravobraniteljica povrijedila Ustav i Zakon o suzbijanju diskriminacije. Bilo bi dobro da umjesto komentara ili preporuke koju ste dali Ministarstvu uprave i Arsenu Bauku zajedno s njim dođete na takav jedan molitveni susret, ne iz vašeg uvjerenja, ali barem iz znatiželje kako biste donijeli pravilnu odluku, rekao je Babić.

Na to je reagirala SDP-ova zastupnica Melita Mulić rekavši da su molitvena okupljanja pred klinikama "dodatan pritisak na žene".

Inače, pravobraniteljica je lani radila na 2588 predmeta, što je povećanje za 21,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najviše pritužbi odnosi se na ostvarivanje socijalne sigurnosti (39,3 posto) i radnih prava (30,3 posto), što čini znatan udio od 69,6 posto, zatim na javno informiranje i medije (6,1 posto), zdravstvenu zaštitu (2,8 posto) i drugo.
Pravobraniteljica je uputila 570 pisanih preporuka, 115 upozorenja i 37 prijedloga, inicirala pokretanje jedne prekršajne prijave i dviju kaznenih prijava, te dala inicijativu za izmjenu jednog internog propisa.

Ocijeni članak