EK predložila povećanje sedmogodišnjeg proračuna i blago smanjenje sredstava za poljoprivredu i koheziju

Europska komisija je predložila veći Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027. u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje 2014.-2020., ali i nešto manje iznose za zajedničku kohezijsku politiku i poljoprivredu za otprilike po 5 posto. Na te dvije politike otpada više od dvije trećine europskog proračuna.

Riječ je o prijedlogu za EU27, dok je sadašnji rađen za 28 članica EU-a. Zbog izlaska Velike Britanije europski proračun ostaje kraći za 12 do 14 milijarda eura godišnje. Komisija za razdoblje od 2021. do 2027. predlaže dugoročni proračun u iznosu od 1135 milijardi eura u obvezama (izraženo u cijenama iz 2018.) što predstavlja 1,11  posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a (BND).  U plaćanjima Komisija predlaže 1105 milijardi eura, 1,08  posto BND, izraženo u cijenama iz 2018.  Sadašnji VFO za razdoblje 2014-2020 dogovoren je u visini 1087 milijardi eura u preuzetim obvezama.  Komisija je predložila smanjenje sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku i za kohezijsku politiku, za oko po 5 posto. 

Komisija predlaže znatno povećenje proračuna za neka područja. Tako se predlaže devet puta veća sredstva za investicije u digitalnu tranformaciju i mreže, dva puta više novca za programe za mlade, uključujući ERASMUS+, za koji se predviđa 30 milijardi eura, za europske snage solidarnosti 1,3 milijarde eura i 700 milijuna eura za Interrail željezničke karte za mlade. Za upravljanje i zaštitu vanjskih granica, migracije i azil predlaže se skoro tri puta više, 33 milijarde eura umjesto sadašnjih 13 milijardi. S tim bi se moglo financirati 10.000 graničara Europske obalne i granične straže do 2027. Za investicije u istraživanje i inovacije predlaže se 50 posto više sredstava - 100 milijardi eura za programe Horizon i Euroatom. Za sigurnost se predlaže povećanje sredstava za 40 posto, čime bi se dostigao iznos od 4,48 milijardi eura te stvaranje fonda od 13 milijardi za obrambeni fond.

Za vanjsku politiku predlaže se 26 posto više sredstava - 120 milijardi eura, s posebnim naglaskom na europsko susjedstvo te za rezervna sredstva u slučaju hitnih situacija, posebice u pogledu stabilnosti i migracija. U novom višegodišnjem financijskom okviru predlažu se dva nova instrumenta za učvršćenje eurozone i pomoć zemljama koje žele uvesti zajedničku valutu. Za program potpore reformama, s ukupnim proračunom od 25 milijardi eura, pružat će se financijska i tehnička pomoć u provedbi prioritetnih reformi. Osim toga, u okviru instrumenta za konvergenciju državama članicama izvan europodručja pružit će se posebna potpora za uvođenje zajedničke valute.

Proračun bi trebao imati i funkciju zaštite investicija kako bi se zadržala razina ulaganja u slučaju velikih asimitričnih šokova. Prema prijedlogu Komisije, novi prioriteti financirali bi se kombinacijom novih prihoda s oko 80 posto i preraspodjelom i uštedama u nekim stavkama od oko 20 posto. Kao nove izvore financiranja europskog proračuna, Komisija predlaže 20 posto prihoda koji se dobiju kroz sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova, zatim se predlaže stopa od tri posto na konsolidiranu osnovicu poreza na dobit koja će se uvesti postupno nakon donošenja potrebnog zakonodavstva. Povećali bi se nacionalni doprinosi koji bi se obračunavali na osnovi količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada u svakoj državi članici, 80 eurocenti po kilogramu. Novim sredstvima osiguralo bi se oko 12 posto ukupnog proračuna, što je oko 22 milijarde eura godišnje.

Komisija želi iskoristiti izlazak Velike Britanije za ukidanje složenog sustava rabata. Riječ je o povratu sredstava nekim zemljama članicama, koje bi bez toga, izdvajale znatno više sredstava. Za to se svojedobno izborila bivša britanska premijerka Margaret Thatcher, a kasnije su se za to pravo izborile još neke zemlje članice, što je dovelo do vrlo kompliciranog sustava. Komisija sada predlaže ukidanje svih rabata i smanjenje iznosa koje države članice zadržavaju pri prikupljanju vlastitih sredstava (kao što su carinski prihodi) za proračun EU-a s 20  posto na 10 posto. Kako bi se izbjeglo naglo i drastično povećanje doprinosa za neke države članice, Komisija predlaže postupno ukidanje postojećih rabata u razdoblju od pet godina. 

EK prvi put predlaže povezivanje dodjele proračunskih sredstava s vladavinom prava. Predlaže novi mehanizam koji će omogućiti EU-u  da obustavi, smanji ili ograniči pristup financijskim sredstvima EU-a proporcionalno vrsti, ozbiljnosti i opsegu nedostataka u pogledu vladavine prava. Takvu odluku predložila bi Komisija, a donijelo bi je Vijeće glasovanjem obrnutom kvalificiranom većinom, što znači da bi oni koji se protive takvu prijedlogu morali osigurati kvalificiranu većinu, što je znatno nepovoljniji scenarij za ciljane zemlje nego da se traži kvalificirana većina za prihvaćenje prijedloga. "Uz pomoć mehanizma vladavine prava, prvog u povijesti, osigurat ćemo dobro financijsko upravljanje. Time pokazujemo da odgovorno upravljamo novcem poreznih obveznika", rekao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.





Upitana hoće li Hrvatska više izdvajati za EU proračun od onog što dobiva iz njega, HDZ-ova zastupnica u europarlamentu Dubravka Šuica odgovara da misli kako se to neće dogoditi. Za Studio 4 je izjavila kako Hrvatska pristala uplaćivati 1,1 posto više. "Međutim to ne znači da će Hrvatska plaćati više zato što smo mi trenutno najveći primatelji s obzirom na našu ulogu kao zadnje zemlje članice koja koristi sve moguće prednosti europskog proračuna, kohezijske politike", rekla je dodavši kako misli da će situacija za Hrvatsku biti vrlo povoljna. IDS-ov zastupnik u parlamentu Ivan Jakovčić pak poručuje: "Ako želite dobiti puno više, morate nešto više odvojiti".

Ocijeni članak

Prosječna ocjena: 1,89 Broj ocjena: 9