UN protiv crpljenja nafte na Arktiku zbog globalnog zatopljenja

Arhitektica Pariškog sporazuma o klimi pozvala je vlade da zaustave istraživanja vezana uz naftu na Arktiku gdje bušenje nije ekonomično, a globalno zatopljenje prijeti toj ekološki krhkoj regiji. Christiana Figueres, koja je bila čelnica UN-ova tajništva za klimatske promjene 2015., kada je gotovo 200 nacija dogovorilo Pariški sporazum o klimi, rekla je da je "Arktik postao (zona) u kojoj više nije moguće bušenje".

Protekle tri godine bile su najtoplije otkako je u 19. stoljeću počelo meteorološko mjerenje i Figueres je u izjavi za Reuters upozorila da globalno zatopljenje prijeti cijelom svijetu, od Velikog koraljnog grebena u Australiji do leda na Antarktici. "Nije ekonomski isplativo istraživati Arktik, djelomice zato što će trebati godine za razvoj infrastrukture ako se izvori i pronađu", rekla je Figueres. "Kapital bi bilo bolje uložiti u iskorištavanje obnovljivih izvora energije, sunca i vjetra, kako bi se zaustavile emisije štetnih plinova", izjavila je ta bivša kostarikanska diplomatkinja.

Prema odredbama Pariškog sporazuma, u drugoj polovini ovog stoljeća trebalo bi završiti eru fosilnih goriva. No Pariški sporazum oslabljen je najavljenim povlačenjem američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji ne vjeruje u znanstvene tvrdnje da je za globalno zatopljenje odgovoran čovjek.

Mnoge vlade i tvrtke sklone su istraživanjima vezanima uz naftu na Arktiku. Prošli je mjesec Tumpova administracija počela izrađivati pripremne studije za bušenje na Artiku, a u Norveškoj tvrtka Statoil i druge nastavljaju istraživati u Barentsovu moru. Upravo je globalno zatopljenje učinilo Arktik dostupnijim za plovidbu i istraživanje minerala za države koje na njega polažu pravo: nordijske zemlje, Rusiju, Kanadu i Sjedinjene Države.

Ocijeni članak

Prosječna ocjena: 5 Broj ocjena: 3