'Želimo da skup u Zagrebu 2020. bude summit proširenja'

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u srijedu je kazala da Hrvatska želi tijekom svog predsjedanja Europskom unijom 2020. organizirati sastanak na vrhu EU-a i šest zemalja zapadnog Balkana (Zagreb summit 2) na kojem bi se proširenje Unije trebalo vratiti u prvi plan. 

Čelnici zemalja EU-a sastat će se u četvrtak u Sofiji s čelnicima zemalja zapadnog Balkana, što će biti prvi takav susret od solunskog summita 2003. godine.  Zbog poteškoća u koje je proteklih godina zapala Europska unija, proširenje je palo u drugi plan i još uvijek nema apetita za primanje novih članica u dogledno vrijeme, ali je bugarsko predsjedništvo odlučilo vratiti tu temu na dnevni red.

"Vratiti fokus na jugoistočnu Europu, šest zemalja koje još nisu članice europskog bloka, već je i to veliki pomak i Hrvatska zagovara isti pristup (...) Mi bismo željeli organizirati Zagreb Summit 2. Željeli bi da naš summit bude summit proširenja, da poruka o vraćanju fokusa na države u okruženju bude jača", kazala je ministrica u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".

EU je u Zagrebu prije 18 godina prvi put održala jedan summit izvan svojih granica s temom proširenja na dnevnom redu.  Ministrica je kazala da samo proširenje u odnosu na druge izazove s kojima se EU suočava više nije najvažnija tema kao što je bila prije dvadesetak godina, ali Hrvatska smatra kako bi se takvi sastanci na vrhu trebali održavati svake dvije godine kao s Istočnim partnerstvom.

Za summit u Sofiji je kazala da predstavlja važan iskorak jer će se poslati poruka da postoji jasna određenost Europske unije za svih šest zemalja, uključujući i Kosovo, zemlju koju pet članica Europske unije još uvijek ne priznaje. "Prihvatilo se da perspektiva postoji za svih šest država, ali s jasnom porukom koje su njihove zadaće, a to prije svega znači udovoljiti političkim i gospodarskim kriterijima, ali će se inzistirati i na pomirbi, tj. rješavanju međusobnih problema", kazala je šefica hrvatske diplomacije.

Same pripreme za summit u Sofiji protekle su uz puno poteškoća zbog Španjolske koja odbija sudjelovati zbog nazočnosti Kosova. Španjolska je jedna od pet zemalja EU koja ne priznaje Kosovo, ali za razliku od ostale četiri - Rumunjske, Slovačke, Grčke i Cipra - ne želi sjediti za stolom na kojem su predstavnici Kosova. Kako bi se izišlo u susret Madridu, zemlje zapadnog Balkana nazivaju se "partnerima", nijednom od čelnika šest zemalja ne navodi se funkcija nego samo ime i prezime. S obzirom na te poteškoće u Bruxellesu smatraju uspjehom već i to da je usuglašena zajednička deklaracija. 

Pejčinović Burić naglašava da put prema članstvu u EU ima prije svega transformacijski učinak jer se radi o tranzicijskim, većinom postkonfliktnim zemljama. "Za njih je važno da se transformiraju u suvremene države funkcionirajuće demokracije i da članstvom u EU upotpune europski projekt i da svakako pridonesu temi svih tema - pitanju sigurnosti", kazala je ministrica.  Prema njezinoj ocjeni, "teško da u Europi može biti sigurnosti ako se ove zemlje uključe u zajednički projekt". "Jer ako EU ne bude unutra onda će biti netko drugi", upozorila je Pejčinović Burić.

Vijeće Europe

Ministrica je u emisiji najavila da Hrvatska ovog petka u Danskoj preuzima šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europe, najstarijom europskom organizacijom. "Nakon 22 godina članstva u Vijeću Europe Hrvatska prvi puta predsjeda tom velikom paneuropskom organizacijom koja je bila u nizu institucija kojima smo pristupale i koje su bile važne za potvrdu naše neovisnosti i uključenosti u međunarodni sustav  multilateralnih organizacija", kazala je ministrica.

Šefica hrvatske diplomacije je kao prioritete hrvatskog predsjedanja VE predstavila borbu protiv korupcije, učinkovitu zaštitu prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizaciju u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave te zaštitu kulturne baštine i kulturne rute. "Hrvatska je pripremila program koji se sastoji od ukupno 26 događanja, od toga najviše iz područja zaštite ljudskih prava, dok će ih iz kulture biti 10", kazala je ministrica.

Većina skupova, njih 16, nastavila je, planirano je u Hrvatskoj, a osim Zagreba u aktivnosti će biti uključeni Rijeka, Dubrovnik, Zadar te Brijuni i Istra.
"U Strasbourgu, sjedišti Vijeća Europe, predstavit ćemo 10 tema, od arhitekture do glazbene i filmske umjetnosti, as dobili smo dozvolu grada da jedan tramvaj 'obučemo'  hrvatskim znakovljem", rekla je ministrica.

Osvrnula se i na najnovije izvješće Europske komisije protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI) u kojem se zapaža porast govor mržnje u javnom diskursu u Hrvatskoj protiv manjinskih i ranjivih skupina, posebice Roma, Srba i LGBT osoba te kazala da je Hrvatska napravila pomake po tom pitanju te je osmislila planove i strategiju za borbu protiv tih neželjenih pojava, uključujući i akcijske planove za obrazovanje i zapošljavanje Roma. "Na području ljudskih prava nikada ne možete napraviti dovoljno", istaknula je Pejčinović Burić.