Ćorić: Cijene plina i struje ostaju stabilne; na rast cijene nafte ne možemo utjecati

Cijene plina i električne energije ove će godine ostati stabilne, no na rastuću cijenu nafte država ne može utjecati, izjavio je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u sklopu "Energetskog summita 2018. - hrvatski izazovi u energetskoj tranziciji". 

"Cijena nafte u posljednje vrijeme ide prema gore, no u tom je slučaju riječ o kretanjima na svjetskom tržištu koja se prelijevaju i na Hrvatsku. Obzirom da je riječ o liberaliziranom tržištu, tu država nije u mogućnosti utjecati na takva kretanja", rekao je Ćorić na summitu. Naveo je da je država posljednjih nekoliko mjeseci u fazi izrade energetske strategije, koja se nadovezuje na doneseni zakonodavni okvir, prije svega Zakon o tržištu plina, a ove se godine očekuje i donošenje zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, kao i o obnovljivim izvorima energije.

"Mislimo da taj set dokumenata otvara perspektivu afirmaciji prije svega domaćih izvora proizvodnje električne energije, ali i drugih oblika energije kroz istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i smanjenje energetske ovisnosti Republike Hrvatske", kaže ministar. Naglasio je da je ovogodišnji cilj njegovog ministarstva da se odredi smjer kretanja energetike u sljedećih 15-ak godina, prije svega izradom energetske strategije Hrvatske. 

Istaknuo je da postoji potencijal da se domaća proizvodnja energenata poveća, odnosno da se smanji uvozna ovisnost zemlje. "Nažalost, Hrvatska prije svega u kontekstu proizvodnje nafte odnosno plina nije u toj mogućnosti, barem u ovom trenutku ne razaznajemo sposobnost da strane izvore odnosno uvoz u potpunosti zamijenimo domaćom proizvodnjom. No, moramo stremiti da što je moguće više afirmiramo domaću proizvodnju", zaključio je ministar.

Predsjednik Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Mirko Zelić isto tako tvrdi da je, obzirom na ovdašnje rezerve ugljikovodika i porast cijene nafte, nužno intenzivirati istraživanje ugljikovodika, posebice jer Hrvatska raspolaže s više od 20-ak perspektivnih istražnih prostora, najviše u panonskom bazenu. "To je jedini način da Hrvatska postigne što veću razinu energetske neovisnosti. Ako se to ne dogodi, hrvatski uvoz energenata mogao bi iznositi i 90 posto", smatra Zelić.

Ocijeni članak