Vujčić: I bez nagodbe u Agrokoru nema straha za banke

U Opatiji se održava znanstveno-stručna konferencija "Hrvatsko novčano tržište". Ondje je i guverner Boris Vujčić koji je odgovorio na novinarski upit - što bi se moglo dogoditi s bankarskim sustavom ako se ne postigne nagodba među vjerovnicima Agrokora.

"I u najgorem scenariju čak da ne dodje do bilo kakvog rješenja da banke moraju otpisati sva potraživanja dakle da banke dobiju nulu bankarski sustav će ostati stabilan i banke će ostati dobro kapitalizirane", kazao je Boris Vujčić.

Na pitanje kako će se rasplesti situacija u Agrokoru s obzirom na nove okolnosti i hoće li se koncern moći dalje kreditirati, odgovorio je da kreditiranje ovisi prije svega o načinu nagodbe. Kratkoročno će se sigurno moći kreditirati, a dugoročno to ovisi o strukturi nagodbe. Mislim da ne bi trebali imati problema ni sa dugoročnim kreditiranjem, rekao je, dodavši da su ustvari najveći vjerovnici Agrokora banke.

Na upit hoće li ostavka potpredsjednice Vlade Martine Dalić bitno utjecati na procese u Agrokoru, Vujčić je rekao da sudionici procesa - vjerovničko vijeće i izvanredni povjerenik - kažu da neće. Ocijenio je da to generalno na gospodarstvo nema značajne učinke.

Naša je procjena bila da je u 2017. utjecaj onoga što se dogodilo u Agrokoru bio otprilike 0,2 do 0,3 posto manji BDP nego što bi bio da se to nije dogodilo, prije svega zbog toga jer su stale investicije, ne samo Agrokora, nego svih povezanih poduzeća koja su došla u probleme, kazao je.

Taj učinak u ovoj godini mogao bi biti oko 0,2 posto BDP-a, prvenstveno zbog investicija, procjenjuje.  Dodao je i da će u trenutku kada dođe do promjene vlasništva početi restrukturiranje kompanije, koje bi moglo imati posljedice i na tržište rada. A ukoliko se nagodba postigne, ako dođe do zamjene duga za udjel u tvrtki, Vujčić smatra da će biti i investitora.

Ove i iduće godine stope rasta ispod 3 posto

Vujčić je izjavio da ove i sljedeće godini očekuje rast BDP-a po stopama nešto nižima od 3 posto, da su strukturne reforme i dalje neophodne te da razvoj tehnologije može znatno smanjiti buduće ekonomske probleme koji proizlaze iz demografskih kretanja, ali da se tome treba početi prilagođavati.

Vujčić je izjavio da se u Hrvatskoj očekuje rast BDP-a po stopama nešto nižima od 3 posto u 2018. i 2019., ocijenivši da je to dobro jer se pokazatelji popravljaju, ali i loše ako se smatra da Hrvatska treba brže i bolje. A za to su neophodne strukturne reforme, napominje.

Procjenjuje da će zaposlenost pratiti oporavak gospodarstva te da će se ove godine zaposlenost povećati za još 50.000 ljudi.

Najavio je da će se ove i iduće godine nastaviti trend monetarne politike kao i dosad, koji obilježava održavanje stabilnog tečaja kune, kao i da će doći do daljnjeg porasta visoke likvidnosti i pričuva.

Očekuje da će do 2019. udjel javnog duga pasti na 70 posto BDP-a, što je brzi pad, tri puta brži nego se zahtjeva, pa smatra da ćemo se time dobro pozicionirati za razgovore o ulasku u eurozonu. Očekivana stopa inflacije, pak, bit će 1,3 ili 1,4 posto.

Vujčić je na konferenciji u organizaciji Tržišta novca Zagreb rekao da je jedan od dva najveća strukturna problema u Hrvatskoj predstavljaju demografske promjene i njihove posljedice na tržište rada.

Ocijeni članak

Prosječna ocjena: 1 Broj ocjena: 2