Predsjednica Grabar-Kitarović i predsjednik Mattarella o unapređenju suradnje

Bilateralni odnosi, daljnje unapređenje suradnje, a posebice nove prometne veze dominirali su u razgovorima hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i njezinog talijanskog kolege Sergia Mattarelle u Kvirinalskoj palači.

Grabar-Kitarović, koja boravi u dvodnevnom službenom posjetu Italiji, tijekom susreta sa svojim kolegom dotakla se i trenutačne političke krize u Italiji.

Kako je rekla hrvatskim novinarima, kojima je dala izjavu nakon polaganja vijenca na Oltar domovine, Mattarella je optimističan i nada se najboljem ishodu.

Dvoje predsjednika nisu imali zajedničke izjave nakon susreta jer to ne predviđa talijanski predsjednički protokol.

Grabar-Kitarović izjavila je da su bilateralni odnosi izvrsni, bez otvorenih pitanja. Ipak, istaknula je kako uvijek postoji prostor za daljnju suradnju, mada Italija zauzima drugo mjesto kao vanjskotrgovinski partner Hrvatske, treća je kada je riječ o ulaganjima u RH i četvrta po broju turista.

Sve mi to želimo još i dalje unaprijediti i razgovarali smo o brojnim područjima gdje postoje mogućnosti suradnje, od IT tehnologije do infrastrukture, građevinske, poljoprivredne, prehrambene industrije, tekstilne itd, rekla je hrvatska predsjednica. Posebice je naglasila mogućnost suradnje u sustavu prometa, u povezivanju jadranskih luka, u čemu vidi ogroman potencijal.

Obje zemlje žele i nove trajektne linije. Najavila je da će uskoro biti uspostavljene nove veze katamaranom odnosne hidrogliserom prema Hrvatskoj, za koje vjeruje da će pridonijeti još većem broju turista na hrvatskoj obali. Njihova uspostava očekuje se krajem ovog mjeseca.

Predsjednica je rekla da su razgovarali i o mnogim regionalnim pitanjima, osobito vezano uza jugoistok Europe, zajedničkoj potpori Europskoj uniji, ali i suočavanju sa zajedničkim izazovima kao što su migracije, sukobi na južnom i istočnom krilu Unije i slično.

Hrvatska predsjednica u hrvatskom veleposlanstvu u Rimu nazočila je završnom dijelu programa proslave 20. obljetnice dopunske nastave te se susrela s predstavnicima hrvatske zajednice. Poručila im je da su veliko demografsko blago za RH te da se nada kako će se jednoga dana vratiti u domovinu s iskustvom i znanjem stečenima u državama koje normalno funkcioniraju i kada im padne vlada.

Želimo da aktivno pridonosite životu u domovini. Vi ste i veliko demografsko blago za RH, rekla je predsjednica. Nadamo se da će ovi mladi ljudi, ova djeca koju sam danas vidjela, da će se jednoga dana vraćati u Hrvatsku obogaćeni iskustvom, znanjem i navikama koje su stekli u državama kao što je Italija i drugim državama za koje vidimo da i kad padne vlada da nastave normalno funkcionirati jer postoji državna uprava, državna služba koja je profesionalna i koja ne ovisi isključivo o politici već prije svega vodi računa o državnim interesima, istaknula je.

Predsjednica je rekla da je u razgovorima s talijanskim predsjednikom, ali i drugim dužnosnicima hrvatska zajednica bila izuzetno važna tema.
Vi ste ne samo jedan snažan most između naših dviju država koji odražava tu zajedničku prošlost, zajedničko povijesno, kulturno i drugo nasljeđe već prije svega i budućnost, istaknula je.

U Italiji prema procjenama živi 60.000 Hrvata, a u Moliseu, koji će hrvatska predsjednica posjetiti sutra, priznati su kao jezična zajednica.

Moliški Hrvati pripadnici su hrvatskog naroda koji su oko 1500. godine naselili područje talijanske pokrajine Molise bježeći pred navalom Turaka. Smatra se da su izbjegli s područja između Cetine i Neretve. Specifičnost je moliških Hrvata ta što su do današnjih dana sačuvali arhaični moliški hrvatski dijalekt. Moliški Hrvati uglavnom žive u mjestima Kruču (Acquaviva Collecroce), Filiću (San Felice) i Mundimitru (Montemitra).

U tim mjestima djeluje dječji vrtić te osnovna i srednja škola s nastavom na hrvatskom jeziku koju, prema obrazovnim programima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, vode nastavnici koje ta državna institucija na stručnom natječaju odabire i čiji rad financira.

U Rimu, Trstu i Udinama također djeluje hrvatska dopunska škola čiji se nastavnici financiraju iz hrvatskog državnog proračuna, a u Rimu i Milanu postoji organizirani tečaj hrvatskog jezika za odrasle o kojemu se brinu hrvatske udruge u tim gradovima.

Prema podacima talijanskog državnog statističkog zavoda (ISTAT), u moliškoj provinciji Campobasso 2001. živjelo je dvije tisuće Hrvata.
Talijanska Republika svojim ustavom jamči samo zaštitu jezičnih, ali ne i nacionalnih manjina, te posebnim pravilima uređuje pravni položaj pojedinih manjina u autonomnim pokrajinama.

Radi bolje zaštite hrvatske manjine u Italiji, odnosno talijanske manjine u Hrvatskoj, u Zagrebu je 1996. potpisan Sporazum između Hrvatske i Italije o zaštiti manjina. Italija je njime izričito priznala kao autohtonu hrvatsku manjinu u regiji Molise. Hrvatska zajednica u Italiji službeno je stoga locirana isključivo unutar regije Molise, unatoč brojčano znatnoj prisutnosti Hrvata u drugim dijelovima Italije. Prema raspoloživim podacima, više od 60.000 Hrvata naraštajima ondje živi, posebice u Furlaniji-Julijskoj krajini, Lombardiji i Markama, ali njima se ne priznaje status povijesne niti jezične manjine.

Ocijeni članak

Prosječna ocjena: 4,67 Broj ocjena: 12