Obuljen Koržinek: Nije se daleko odmaklo u sukcesiji arhivskog gradiva

U emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek govorila je o nekoliko konačnih prijedloga zakona koji ovoga tjedna, nakon sjednice Vlade idu u saborsku proceduru. 

Zakon o muzejima donosi se u kontekstu šire reforme koja je poduzeta na području arhivske knjižnične i muzejske djelatnosti. Između ostalog je u pripremi za početak provedbe jednog nacionalnog projekta digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe koji će krenuti u provedbu od kolovoza, a financira se europskim sredstvima, rekla je ministrica Obuljen Koržinek

Dobro je da postoji interes u većim gradovima i u manjim sredinama za otvaranje muzeja, a posebno otkad su došla sredstva EU-a koja potiču takav tip prezentacije kulturne baštine. Ovim zakonom smo željeli dati puno veću ulogu tim matičnim službama kako bismo osigurali potrebnu stručnu pomoć, dodaje.

Ministrica je među ostalim istaknula i nagrade nekim hrvatskim muzejima te je kazala da će Muzej sinjske Alke za dva tjedna u Berlinu na europskom summitu o kulturnoj baštini dobiti nagradu Europa Nostra, a i da je muzej Betine također dobio jednu veliku europsku nagradu i to za djelovanje u zajednici. 

U vezi sa zakonom o arhivskoj građi i arhivima ministrica kulture kazala je: bili smo u prilično neobičnoj situaciji. Imali smo taj zakon u planu normativnih aktivnosti za prošlu godinu, a naši tadašnji partneri bez ikakvih konzultacija s ministarstvom predložili su određene izmjene i dopune i onda oko toga napravili dosta buke u javnosti bez puno argumenata. Mi smo cijelo to vrijeme radili na pripremi cjelovitog zakona. Sadašnji zakon datira iz 1997. godine, puno prije vremena digitalizacije, a to je zapravo najveća promjena koja se u pretvorbi i čuvanju digitalnog gradiva danas događa. 

Naglasila je i da je arhivska građa dostupna od trenutka nastanka. Tu smo u cijelosti usklađeni s uredbom o zaštiti osobnih podataka i o pravu na pristup informacijama. U poseban tretman stavljamo one podatke koji su nastali do 30. svibnja 1990. godine, a odnosile su se na osobe koje su bile dijelom službi koje su se bavile različitim oblicima represije. Ti podaci o takvim osobama bit će u cijelosti dostupni.

Govorila je i o problemima pojedinih arhiva te kazala da neki od njih zbog prostornih poteškoća već godinama ne prikupljaju arhivsku građu.

Što se tiče povrata kulturnih dobara, taj proces je skoro završen. Od 30.000 predmeta još je samo tisuću i nešto ostalo za vratiti. Što se tiče sukcesije arhivskog gradiva i arhiva, tu se nije daleko odmaknulo. Završen je proces vezano za nekretnine, umjetnine, dugove, određena sredstva u bankama i mi očekujemo da će se sada aktivnošću svih država sljednica i to pitanje pokušati ubrzati njegovo rješavanje. Nama su neprihvatljivi argumenti ili tvrdnje da netko nešto ne bi bio spreman vratiti iz ovih ili onih razloga. Tu je ugovor o sukcesiji potpuno jasan.

Kad je riječ o seljenju arhivskog gradiva - sve je potrebno digitalizirati. Tako da nikakve mogućnosti nema da bi bilo tko s tim gradivom na bilo koji način manipulirao. Manipulira se nažalost sada jer je jedan veliki dio gradiva koji je nastao za vrijeme NDH nalazi se u vojnom arhivu Srbije i jako mu je teško pristupiti. Na pitanje ima li nade da se to promijeni, kazala je da ima. 

Govoreći o zakonu o audiovizualnim djelatnostima i HAVC-u ministrica je rekla da je proteklih 20 mjeseci ministarstvo radilo na dvije razine - s jedne strane temeljem nalaza državne revizije moji suradnici koje sam ovlastila da vode taj proces zapravo su u suradnji s HAVC-om u cijelosti pratili proces usklađivanja svih postupaka u onom dijelu u kojem su bila uočena neka odstupanja. Paralelno s tim pripremali smo novi zakon. Osnovni ciljevi su bili učvrtstiti i stabilizirati sustav koji je donio ogromne koristi i hrvatskoj kinematografiji i hhvatskoj kutluri u cjelini i vidljivosti hrvatske kulture

Ocijeni članak

Prosječna ocjena: 3 Broj ocjena: 8