Porastao broj zaposlenih

U prvom ovogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih osoba porastao je za 4,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 1,616 milijuna, dok je broj nezaposlenih pao za 67 tisuća osoba ili 26,5 posto, pri čemu je stopa nezaposlenosti pala na 10,3 posto, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Ovakva kretanja posljedično su se odrazila i na agregat aktivnog stanovništva koje je u istom promatranom razdoblju iznosio 1,802 milijuna, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno obavljene podatke Državnog zavoda za statistiku.
Na tromjesečnoj razini broj aktivnog stanovništva je niži za 38 tisuća ili 2,1 posto, dok je na godišnjoj razini broj aktivnih viši za 4 tisuće osoba ili 0,2 posto.

Potonje je posljedica razmjerno većeg smanjenja broja nezaposlenih osoba u odnosu na relativno manji porast zaposlenih, ističe se u analizi, objavljenoj u utorak.

Preliminarni podaci pokazuju i da je broj neaktivnog stanovništva u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio 1,734 milijuna. Uz rast na tromjesečnoj razini za 34 tisuće ili 2 posto, broj osoba u kategoriji neaktivnog stanovništva je na godišnjoj razini pao za 21 tisuću ili 1,2 posto.

Posljedično spomenutim kretanjima, radno sposobno stanovništvo (15+) spustilo se na nove rekordno niske razine, 3,536 milijuna, potvrdivši kontinuirano opadanje koje datira još od 2009., navode analitičari RBA.

Naime, u odnosu na četvrto tromjesečje 2017. broj radno sposobnih niži je za 4 tisuće ili 0,1 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježio pad za 17 tisuća ili 0,5 posto.

Tako nepoželjan trend kretanja statistički je rezultirao stopom aktivnosti koja je u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosila 51 posto, a u istom razdoblju lani 50,6 posto, navodi se u analizi.

U prvom je tromjesečju stopa nezaposlenosti, uz pad za 3,7 postotnih bodova u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, iznosila 10,3 posto.

Premda će još jedna odlična turistička (pred)sezona donijeti poboljšanje pokazatelja (ne)zaposlenosti, ostaje činjenica da su na hrvatskom tržištu rada i dalje prisutne strukturne slabosti, poput neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom, niske zaposlenosti te pojačanog migracijskog odljeva mladog radno sposobnog stanovništva, zaključuju analitičari RBA.