Visoki trgovački sud odbacio žalbu Ivice Todorića

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske odbacio je kao nedopuštenu žalbu Ivice Todorića protiv zaključka zagrebačkog Trgovačkog suda od 21. lipnja, a kojim je zakazano ročište za glasovanje o nagodbi.

Trgovački sud u Zagrebu tim je zaključkom zakazao ročište za glasovanje o nagodbi za 4. srpnja, na ročište pozvao sve vjerovnike, članove privremenog vjerovničkog vijeća i izvanrednog povjernika.

Sud je točkom IV. zaključka utvrdio da se smatra kako pravo glasa imaju vjerovnici čije su tražbine utvrđene u visini nenamirenog dijela tražbine, a odredio je i da će se vjerovnicima osporenih tražbina pravo glasa priznati ako na ročištu za glasovanje o nagodbi izvanredni povjerenik i nazočni vjerovnici s pravom glasa tako sporazume, odnosno ako tako rješenjem odluči Sud.

Točkama zaključka Trgovački sud je odredio i potrebne isprave za identifikaciju vjerovnika, odredio način obavljanja glasovanja putem za tu svrhu oformljene mobilne aplikacije te način glasovanja putem te aplikacije.

Protiv tog zaključka Trgovačkog suda žalbu je podnio Ivica Todorić, kao vjerovnik osporene tražbine.

Todorić uz ostalo ističe da je odluka Trgovačkog suda pogrešno naslovljena kao zaključak budući da se njome odlučuje o bitnim pitanjima u tijeku postupka izvanredne uprave, slijedom čega je trebala biti donijeta u obliku rješenja.
Smatra i da nije ispunjena formalna pretpostavka za podnošenje teksta nagodbe sudu, jer u usaglašavanju teksta nagodbe nije sudjelovalo vjerovničko vijeće već privremeno vjerovničko vijeće.

Todorić u žalbi ističe i kako je došlo do povrede načela jednakog postupanja prema svim sudionicima, ukazuje na različito namirenje vjerovnika iste skupine, na pogodovanje vjerovnika kojima su plaćanja bila vršena tijekom postupka izvanredne uprave, na davanje pojedinim vjerovnicima prava koja drugi vjerovnici iste skupine nemaju te na ostale nedostatke predložene nagodbe.

Također je ukazao da pravomoćno utvrđeni iznosi priznatih tražbina vjerovnika trenutno ne odgovaraju stvarnom iznosu nekih vjerovnika, a smatra da je nedopustiv način glasovanja na ročištu putem oformljene mobilne aplikacije jer takvo glasovanje nije uređeno pozitivnim pravnim propisima.

U obrazloženju rješenja Visokog trgovačkog suda se navodi kako se odluke u predstečajnom i stečajnom, dakle i u postupku izvanredne uprave, donose u obliku rješenja i zaključaka. Sud zaključkom, kako se obrazlaže, upravlja postupkom kada određuje ročište za glasovanje o nagodbi, kada određuje osobe koje poziva na ročište za glasovanje o nagodbi, kada određuje način identifikacije osoba koje će pristupiti na ročište, način glasovanja. Stoga nije u pravu žalitelj kada smatra da se navedenim točkama zaključka odlučuje o pravima sudionika u postupku izvanredne uprave, odnosno da se tim točkama zaključka uređuju bitna pitanja u tijeku postupka, navodi Visoki trgovački sud.

Također navode da, iako odluku o tome tko na ročištu za glasovanje ima pravo glasa sud ne donosi u obliku zaključka kojim zakazuje ročište za glasovanje o nagodbi, time što je točkom IV. zaključka samo načelno opisao koji će vjerovnici moći pristupiti glasovanju i pod kojim uvjetima, sud nije donio rješenje niti je odlučio na način propisan odredbama Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, jer ta odredba zahtjeva da sud na prijedlog izvanrednog povjerenika utvrdi popis vjerovnika i prava glasa koja im pripadaju na ročištu.

U zaključku Trgovačkog suda u Zagrebu ne utvrđuje se niti konkretan popis vjerovnika niti pravo glasa koje im pripada pa se ne radi o rješenju kako to sugerira žalitelj, jer da bi se radilo o rješenju, potrebno je da se sadržaj izreke takve odluke odnosi na konkretna pojedinačna prava i obveze sudionika u postupku, navodi Visoki trgovački sud u obrazloženju.

Ocijeni članak

Prosječna ocjena: 2 Broj ocjena: 10