Trump traži od saveznika da na obranu troše četiri posto BDP-a

Američki predsjednik Donald Trump predložio je saveznicima na sastanku 29 čelnika zemalja članica NATO-a da povećaju obrambene proračune na četiri posto BDP-a, dvostruko više od ranije zacrtanog cilja od dva posto.

Trump je kasnije u tvitu napisao da dva posto BDP-a saveznici moraju početi trošiti na obranu odmah, a ne do 2025.

Čemu služi NATO ako Njemačka plaća Rusiji milijarde dolara za plin i energiju? SAD plaća za zaštitu Europe, a potom gubi milijarde na trgovini. Moraju platiti dva posto BDP-a odmah, a ne do 2025., istaknuo je.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare rekao je da se treba usredočiti na dogovoreni cilj od dva posto.

Članice NATO zacrtale su na summitu u Walesu 2014. da će u sljedećih deset godina podići izdvajanje za obranu na dva posto BDP-a. Taj cilj po najnovijim podacima trenutačno ispunjava osam država članica: Sjedinjene Države, Velika Britanija, Grčka, Estonija. Latvija, Litva, Poljska i Rumunjska.

Očekuje se da će do 2024. taj cilj ispuniti 17 država. Pored postojećih osam, očekuje se da će to učiniti još devet zemalja: Hrvatska, Albanija, Bugarska, Crna Gora, Češka, Francuska, Mađarska, Slovačka i Turska.
No, neke zemlje, uključujući velike članice poput Njemačke, Italije i Španjolske neće ni do tada ispuniti zacrtani cilj. Od ukupnih troškova za obranu svih država članica NATO-a na Sjedinjene Države otpada 70 posto.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović uoči summita izrazila je uvjerenje da će čelnici NATO-a postići suglasnost oko zajedničkih ciljeva unatoč negativnoj atmosferi koja se stvara ovih dana.

Nažalost, atmosfera koja se stvara posljednjih dana nije baš konstruktivna, ali vjerujem da ćemo kroz naše zajedničke vrijednosti, posebno solidarnost postići nužan stupanj suglasnosti oko zajedničkih ciljeva NATO-a, rekla je predsjednica Grabar Kitarović prije summita NATO-a.





Ono što je posebno bitno za Hrvatsku jest da smo uspjeli privući pozornost članica NATO-a, koje su se više godina fokusirale na neka druga područja, posebno na istok Europe, na južno krilo NATO-a i na opasnosti koje dolaze s toga područja, od potencijalnih terorističkih aktivnosti, ilegalnih migracija, krijumčarenja oružja i ljudi i svih drugih problema koje vidimo na Mediteranu, da će se fokus ovoga summita staviti upravo na južnu dimenziju i u tom smislu Hrvatska je jedna od država koje su posebno aktivne, rekla je predsjednica.

Istaknula je da je Hrvatskoj jako važno i proširenje Saveza, te je pozdravila najavu da će Makedoniji biti upućena pozitivna poruka s ovoga summita, te izrazila razočaranje što je izostala aktivacija Akcijskog plana za članstvo (MAP)  za Bosnu i Hercegovinu.

Što se tiče povećavanja obramenih proračuna, predsjednica je istaknula da na to gleda kao na ulaganja, a ne kao troškove. Mislim da su to ulaganja u našu budućnost, sigurnost hrvatskog naroda i svih hrvatskih građana, rekla je.

Povećavanje obrambenih proračuna bit će jedna od glavnih tema NATO-a, na čemu posebno inzistira američki predsjednik Donald Trump. Članice NATO-a obvezale su se na summitu u Walesu 2014. da će u sljedećih deset godina podići izdvajanja za obranu do dva posto BDP-a, od toga 20 posto za modernizaciju snaga.

Predsjednica Grabar Kitarović imala je prije početka summita biletaralni sastanak s islandskom predsjednicom Katrin Jakobsdottir te je najavila niz bilateralnih razgovora na marginama summita.

Planiran je poseban susret s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel na marginama summita, jedan formalniji službeni sastanak. Imat ću prilike porazgovorati s mnogim državnicima. Ponekad je dovoljno samo s nogu nekoliko rečenica da biste započeli dijalog i onda nastavili nekom drugom prilikom, rekla je predsjednica.

U razgovoru s islandskom predsjednicom dotaknula se suradnje dviju država te o suradnji u okviru inicijativa žena liderica, kazavši da je dobila poziv da sudjeluje na sljedećem summitu žena državnica koji će se ove jeseni održati na Islandu.
Rekla je da je premijerka Jakobsdottir podsjetila da je Island prva zemlja koja je priznala Hrvatsku te da će Islanđani navijati za Hrvatsku u polufinalu Svjetskog nogometnog prvenstva.





Sjedinjene Države i Europska unija jučer su vodile rat riječima oko pitanja izdvajanja za obranu.

Američki predsjednik Donald Trump, koji u Bruxellesu počinje europsku turneju koja uključuje dvodnevno sudjelovanje na summitu NATO-a, posjet Britaniji i susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Helsinkiju, uporno poziva europske saveznike da povećaju svoje izdatke za obranu.

Zemlje članice NATO-a dogovorile su da će izdvajati 2% BDP-a za obranu, što je cilj koji će ove godine vjerojatno dostići njih samo osam. Uz SAD, to su Velika Britanija, Grčka, Latvija, Estonija, Poljska, Litva i Rumunjska.

Pripreme za odlazak u Europu. Prvi sastanak - NATO. SAD izdvaja mnogo puta više od bilo koje druge države da bi ih štitio. Nije pošteno prema američkim poreznim obveznicima, napisao je Trump na Twitteru. 



Zemlje NATO-a moraju platiti VIŠE, SAD mora platiti MANJE. Vrlo nepošteno!, kasnije je dodao Trump.

U međuvremenu u Europi je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk uzvratio Trumpu na njegove gotovo svakodnevne kritike koje upućuje saveznicima. Želio bih se obratiti predsjedniku Trumpu izravno, koji već dugo i gotovo svakodnevno kritizira Europu zbog, po njegovu mišljenju, nedovoljnog doprinosa za zajedničke obrambene sposobnosti i za život na račun Sjedinjenih Država - Dragi predsjedniče Trump: Amerika nema i neće imati boljeg saveznika od Europe.

Draga Ameriko, poštuj svoje saveznike, konačno nemaš ih baš toliko, rekao je također Tusk, pozivajući istovremeno Europu da poveća izdvajanja za obranu jer svatko očekuje saveznika koji je pripremljen i opremljen.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da Europa i Kanada ne trebaju povećavati izdvajanja za obranu da bi zadovoljile SAD već je u njihovom vlastitom interesu da to učine.

Američki predsjednik nakon summita u Bruxellesu putuje u London, zatim u Glasgow, a u ponedjeljak 16. srpnja odlazi u Helsinki gdje se sastaje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.  

Europljani  se pribojavaju Trumpove nepredvidljivosti, a naročito mogućnosti da bi on mogao napraviti neke ustupke Putinu prije njihova sastanka u Helsinkiju. Spominje se mogućnost da bi Trump kao ustupak Rusiji mogao otkazati vojnu vježbu NATO-a Trident Juncture, koja se u listopadu  treba održati u Norveškoj, uz obrazloženje da bi Rusija tu vježbu mogla shvatiti kao prijetnju i da je to veliki trošak za američke porezne obveznike.

Vježba Trident Juncture 2018 najavljena je kao najveća vježba NATO-a od kraja Hladnog rata.