Kontroverzni koncept proširenog UZP-a

Haški će sud u petak u presudi u predmetu Gotovina, Čermak i Markač prvi puta odlučivati o postojanju tzv. proširenog udruženog zločinačkog pothvata (UZP) u Hrvatskoj - koncepta zapovjedne odgovornosti kojeg je Međunarodni kazneni sud uveo za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) a koji je u međuvremenu u međunarodnim pravnim krugovima doživio brojne kritike i optužbe da se ta doktrina otela kontroli i krši temeljna prava optuženih osoba.

Koncept proširenog UZP-a omogućuje da se optužena osoba proglasi krivom za zločine koje je počinila druga osoba ako su počinjene u okviru zajedničkog plana čak i u odsutnosti dokaza da je optužena osoba namjeravala te zločine počiniti, ali je mogla pretpostaviti da će se oni dogoditi. Taj se koncept prvi puta pojavio u presudi Žalbenoga vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u predmetu Tadić 1999., nakon što prvostupanjsko vijeće nije bosanskog Srbina Duška Tadića proglasilo krivim za ubojstva muslimanskih civila pokraj Prijedora koje su počinile srpske paravojne snage. Žalbeno vijeće ICTY-ija 2003. odlučilo je da je UZP utemeljen u međunarodnom običajnom pravu i da je obuhvaćen statutom iako ga Statut ICTY-ja ne spominje izravno.

Dvije ključne kritike

Stručnjaci kritiziraju koncept zbog dva osnovna razloga - prvi da krši pravna načela jer proglašava optuženog krivim za djelo koje nije sam počinio i nije namjeravao počiniti a drugi je razlog da se ne temelji na međunarodnom običajnom pravu. Kritike su proširene na to da Haški sud takve osobe tretira ne kao suučesnike nego glavne počinitelje zločina. Njegovi pak pobornici tvrde da koncept omogućava progon arhitekata teških zločina koji bi inače umaknuli odgovornosti.

Doktrina UZP-a još uvijek ima potencijal kršenja dijela temeljnih prava da ne budete proglašeni krivim za djela koja nisu predviđena zakonom (nullun crimen, nulla poena, sine lege). Taj potencijalni rizik nažalost je ostvaren prvi puta pred sudom za Sierra Leone, kaže u svojoj analizi objavljenoj na blogu Suda za Kambodžu jedan od uglednih bivših sudaca Haškoga suda Nijemac Wolfgang Schomburg koji nije jedini sudac ICTY-ija koji se u međuvremenu distancirao od tog koncepta.

Statut Stalnoga kaznenog suda (ICC) nije, nakon vođenih rasprava, uključio taj koncept u tekst Rimskoga sporazuma već je dao prednost i prihvatio postojeći koncept suučesništva po kojem se osobu može proglasiti odgovornom samo ako je imala kontrolu odnosno moć ili utjecaj na počinjenje zločina što je teži standard dokazivanja saznanja o zločinu i namjere.

Kritičari koncepta UZP-a (na engleskom Joint ciriminal enterperise-JCE) narugali su mu se tvrdeći da kratica JCE znači "just convict everyone" - u prijevodu - naprosto osudi sve, prenosi Hina.