Nada u drugostupanjsku presudu

U praksi Haškog suda ima primjera da su nakon žalbi smanjene kazne izrečene u prvostupanjskoj presudi. Možda najpoznatiji primjer jest onaj generala Tihomira Blaškića. Mogu li se tome nadati i generali Ante Gotovina i Mladen Markač?

Tihomiru Blaškiću nije pomoglo negiranje krivnje. Prva presuda za zločine u Ahmićima za njega je bila ravna katastrofi - 45 godina zatvora. Ipak 2004. kazna mu je nakon žalbe bitno smanjena, pravomoćno je proglašen krivim i osuđen na devet godina.

U haškoj praksi ima još primjera smanjivanja kazni nakon prvostupanjskih presuda. Braća Mirjan i Zoran Kupreškić nakon prvotnih kazni od 10 i 8 godina oslobođeni su po svim točkama optužnice.

Posebna priča je Veselin Šljivančanin - nakon prvotne kazne od pet godina, drugostupanjska presuda mu je donijela kaznu od 17 godina zatvora. Ipak dogodio se presedan - u ponovljenom žalbenom postupku zbog naknadno pronađenog dokaza, odnosno svjedočenja, Šljivančanin je dobio 10 godina zatvora i uskoro će biti slobodan čovjek.

No od 155 dosad procesuiranih, Haški sud je samo njih 12 oslobodio. Ishod žalbi Gotovine i Markača nemoguće je prognozirati. Odvjetnik Branko Šerić smatra da je ovakvu presudu, pogotovo u dijelu o zločinačkom pothvatu, moguće rušiti.

Sudac Ivan Turudić smatra da je bilo nemoguće izbjeći optužnicu, čak i da je bilo više procesa pred domaćim sudovima. Šerić pak ističe da su sve hrvatske vlade od '95. na ovamo bile neaktivne i preservilne prema Haagu, status prijatelja Suda trebalo je i prije tražiti.

Najveći je teret sada na odvjetnicima dvojice generala. Do nove presude moglo bi proći još dvije godine, treba predati žalbu pa čekati da Tužiteljstvo na nju odgovori te pričekati konačni pravorijek Sudskog vijeća.