Ruđer Bošković zadužio čovječanstvo

Izvrsnost, predanost radu, europeizam i snažna duhovnost vrijednosti su po kojima je živio Ruđer Bošković, a koje su i nakon tri stoljeća poželjne za suvremeno hrvatsko društvo, kojemu ih je on ostavio u naslijeđe. Poruka je to skupa posvećenog 300. obljetnici rođenja tog velikog hrvatskog znanstvenika (bio je matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof), svećenika i književnika, održanog u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Ruđer Bošković svojim je djelom zadužio cijelo čovječanstvo, rekao je predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, istaknuvši kako je on bio vodeći mislilac svoga vremena i jedan od začetnika moderne znanosti. Ostavio je dubok trag u intelektualnim krugovima tadašnje Europe, a njegove ideje nadahnuće su znanstvenicima i danas. Kao osoba Bošković je bio maštovit i duhovit, najnemirniji mozak na svijetu i zaljubenik u glazbu, dodao je.

Istaknuo je kako su poruke koje nam je Bošković ostavio u naslijeđe i danas aktualne. Josipović se zapitao jesmo li sposobni prepoznati današnje Ruđere te kazao kako treba razmisliti o tome jesu li sredstva koja se izdavajaju za znanost i obrazovanje dovoljna. Poručio je kako se ipak ne čini dovoljno, ustvrdivši da je to zajednička odgovornost društva.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić govorio je o tome što Ruđer Bošković znači za Hrvatsku danas, ocijenivši da on promovira našu zemlju i širi njezin ugled u svijetu. Ruđer Bošković utjelovljenje je ostvarenja sna o uspjehu čovjeka iz male zemlje, napomenuo je.

O životu i svećeničkom zvanju Ruđera Boškovića govorio je provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove Ivan Koprek. Istaknuo je kako je on bio istinski Isusovac koji je pomagao ljudima da se osamostale, oslobode i budu sposobni donositi dobre životne odluke. Podsjetivši da se Bošković školovao, djelovao i živio diljem Europe, Koprek je ocijenio kako ga je Rim ljubio kao svoga sina, jer ga je odgojio, Milano mu je ostao dužan za neprocjenjivo djelo, Beč ga je poštovao, London proslavio, a Pariz mu je dao utočište. Bez njega je nemoguće pojmiti razvitak znanosti onoga vremena, bio je Europljanin prije današnje ujedinjene Europe, dodao je.

Akademik Žarko Dadić osvrnuo se na Boškovićev rad u astronomiji, matematici i tehnici, kojim je postavio temelje novoj praktičnoj astronomiji. Bavio se istraživanjima u području teorijske astronomije, razmatrao pomrčine Sunca i Mjeseca, pisao rasprave o određivanju staza kometa.

Stipe Kutleša s Instituta za filozofiju u Zagrebu govorio je o Boškovićevom doprinosu u istraživanjima u fizici, geoznanosti, kartografiji i izradi instrumenata, kojim pokazuje da je bio ispred svoga vremena, dok su njegove teorije u mehanici i fizici aktualne i danas.

Ravnatelj Instituta za filozofiju Ivica Martinović prikazao je Boškovića kao svestranu osobnost govoreći o njegovoj bogatoj ostavštini na području filozofije, meteorologije, arheologije i književnosti.

Ruđer Bošković rodio se 18. svibnja 1711. u Dubrovniku, gdje je stekao osnovno obrazovanje. S 15 godina odlazi u Rim, gdje je stupio u isusovački Collegium Romanum. Godine 1732. završio je filozofiju, a zatim i teologiju. Nakon studija teologije zaređen je za svećenika i stupio je u isusovački red. Profesor matematike postao je 1740. Jedan od posljednjih univerzalnih ljudi europske humanističke tradicije, napisao je više od 75 knjiga, kapitalnih radova iz matematike, mehanike, astronomije, optike, filozofije i književnosti. Umro je 13. veljače 1787. u Milanu.