Dan biološke raznolikosti

Svake se godine 22. svibnja obilježava Međunarodni dan biološke raznolikosti, a u Hrvatskoj to je i Dan zaštite prirode. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode te javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i prirodnim vrijednostima tradicionalno taj dan organiziraju različite aktivnosti. Program u maksimirskom parku u Zagrebu namijenjen je posebno djeci.

Međunarodnim danom biološke raznolikosti upozorava se na ugroženost biološke raznolikosti, ubrzano izumiranje vrsta i osiromašenje ekoloških sustava, zbog čega je ugrožen i čovjek. Jedan od najvažnijih međunarodnih propisa o tome jest Konvencija o biološkoj raznolikosti. Glavna joj je svrha očuvati i unaprijediti cjelokupnu biološku raznolikost razumnim iskorištavanjem prirodnih dobara na načelima održivosti. Na snazi je od 1993., a 1997. Hrvatska je postala njezinom punopravnom strankom.

Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, slatkovodnih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, o čemu u nas još nema cjelovita i sveobuhvatna popisa, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 38.000, a pretpostavlja se da ih je znatno više - od 50.000 do više od 100.000.

U Hrvatskoj obitavaju mnoge vrste životinja ugrožene u Europi, primjerice smeđi medvjed, ris i vuk te orao štekavac, crna roda, orao kliktaš i bjeloglavi sup. Tu su i brojne biljke, primjerice runolist, gospina papučica, kockavica. Bogata biološka raznolikost mora, otoka i hridi s velikim brojem endema daje hrvatskom obalnom području međunarodnu važnost. Središta endemizma su i hrvatske planine, poput Biokova ili Velebita, s jednom od najpoznatijih endemskih biljaka - velebitskom degenijom.

Unatoč visokoj vrijednosti prirode u Hrvatskoj mnoge su njezine sastavnice izrazito ugrožene. Na crvenom popisu navedeno je 1119 ugroženih vrsta.