Franak "uništava" dužnike

Srednji tečaj švicarskoga franka prvi put vrijedi više od šest kuna. U odnosu na tečajnicu koja je vrijedila u isto vrijeme prošle godine, jači je za gotovo 20%. To znači daljnje znatno povećanje anuiteta za dužnike s kreditima koji su valutnom klauzulom vezani uz tu valutu, a to su uglavnom građani. Gotovo se četvrtina kreditnih obveza stanovništva odnosi na takve kredite.

Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke oslabjela prema svim važnijim valutama. Tako je u odnosu prema franku, kuna oslabjela 2%, prema američkom dolaru 2,31%, a prema euru 0,11%.

Rizik kojemu su se izložili dužnici koji su svoje kreditne obveze vezali uz vrijednost švicarskog franka, koji jača u uvjetima svjetske financijske krize, odnosi se u prvom redu na kretanje tečaja te valute. Monetarna politika koju provodi HNB temelji se na održavanju stabilnosti nominalnog tečaja kune prema euru, dok je vrijednost kune prema švicarskom franku određena odnosom franka i eura na svjetskom tržištu.

Švicarski je pak franak, koji se percipira kao sigurna valuta, utočište ulagačima u nesigurnim vremenima. Kako bi ublažile utjecaj tečajnih promjena i time smanjile rizik loše naplate svojih potraživanja, nedavno su, kao i sredinom prošle godine, pojedine banke smanjile kamatne stope na te kredite (uglavnom za 0,25% do 0,35%).  No, tečaj franka puno brže raste od takvih smanjenja kamata.

Tako su i nakon višegodišnje otplate mnogi koji su se odlučili za stambene kredite vezane uz franak, koje su svojedobno banke naveliko nudile, suočeni s činjenicom da im je sada, ne samo ukupno kreditno opterećenje nego i glavnica kredita veća nego što im je bila kada im je kredit odobren.

Prognoze analitičara upućuju da će i u 2011. krediti vezani uz švicarski franak predstavljati uteg i zajmoprimcima i zajmodavcima. Za vraćanje franka na razine ispod 5 kuna trebat će pričekati još neko vrijeme, odnosno, dok se stabilizira eurozona.