Za što se tereti Ratko Mladić

Ratko Mladić bio je zapovjednik srpskih snaga u BiH od 1992.-1995. Najtraženiji ratni zločinac i haški bjegunac rođen je 1943. u tadašnjoj NDH. Još u mladosti odlučio se za vojnu karijeru. Nije krio svoje velikosrpske ideje. Krvavi pohod počeo je u Hrvatskoj. Kao zapovjednik Kninskog korpusa od ljeta 1991. sije smrt po Šibeniku, Zadru, Kijevu, Škabrnji. 1992. postaje prvi čovjek vojske bosanskih Srba, bespogovorni egzekutor i sukreator politike Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića. Najprije Sarajevo, a onda - Srebrenica. Ubijeno je osam tisuća ljudi.

Uhićen haški bjegunac Ratko Mladić

Optužnica Međunarodnog kaznenog suda za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije tereti ga u 15 točaka za genocid, sudjelovanje u genocidu, zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Haško tužiteljstvo u 1995. godini podiglo je najprije optužnicu protiv Mladića i političkog vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića za genocid i ratne zločine počinjene od 1991. do 1993. na području BiH, a na kraju iste godine i optužnicu protiv dvojice vođa za genocid počinjen u Srebrenici u srpnju 1995.

U 2002. godini optužnice su objedinjene i Mladića i Karadžića teretilo se za genocid, sudjelovanje u genocidu, progone, istrebljenje i ubojstva, deportaciju i nehumana djela, protupravno teroriziranje civila i druge napade na civile, okrutno postupanje i uzimanje talaca tijekom rata u BiH. Predmeti su razdvojeni nakon što je Karadžić uhićen 21. srpnja 2008. i nekoliko dana kasnije prebačen u Haag. Njegovo suđenje započelo je u listopadu 2009. godine i u tijeku je izvođenje tužiteljskih svjedoka.

Izmijenjena optužnica Mladića tereti u 11 točaka za genocid, zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH od 1992. do 1995. godine

Tužiteljstvo je u međuvremenu podnijelo prošle godine zahtjev za izmjenom optužnice po kojoj bi se Mladića teretilo u 11 točaka za genocid, zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH od 1992. do 1995. godine.
Važećom optužnicom Mladić je optužen pred Haaškim sudom za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio počiniti genocid i druge ratne zločine nad muslimanskim, hrvatskim i drugim nesrpskim stanovništvom tijekom rata u BiH.

Genocid nad muslimanskim stanovništvom počinjen je na području Srebrenice, Prijedora, Ključa, Kotor Varoši i Sanskog Mosta i proveden je masovnim ubijanjem, zlostavljanjem, deportacijama, seksualnim nasiljem i prisilnim premještanjem nesrba u cilju ostvarenja kampanje etničkog čišćenja u istočnoj Bosni i Bosanskoj Krajini. U optužnici se nižu točke koje ga terete za progon bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata ili drugog nesrpskog stanovništva iz Banja Luke, Bihaća, Bijeljine, Bosanske Gradiške, Bratunca, Brčkog, Doboja, Foče, Ključa, Kotor Varoši, Nevesinja, Prijedora, Sanskog Mosta, Srebrenice, Vogošće i Zvornika. Mladića se tereti i za zlostavljanja zatočenika u logorima širom BiH, višegodišnje teroriziranje stanovnika Sarajeva, uzimanje vojnih promatrača UN-a i pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce nakon zračnih udara NATO-a u svibnju 1995. godine.

Kao bjegunac ICTY-a pretpostavljalo se da se skriva ili u Srbiji ili Republici Srpskoj u BiH. Mediji su pisali da je viđen na nogometnoj utakmici između Kine i Jugoslavije u Beogradu 2000. godine, zatim u predgrađu Moskve, u Ateni, Solunu. U travnju 1994. Mladićeva kćer Ana je počinila je samoubojstvo u Beogradu. Kao razlog njezinog samoubojstva leži u intezivnoj kritici Mladića u tadašnjim srpskim medijima.


Hrvatsko pravosuđe Mladića traži zbog Kijeva, Škabrnje i Peruče

Osim Haaškog suda Ratka Mladića traži i hrvatsko pravosuđe zbog teških zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata kada je bio zapovjednik 9. korpusa Jugoslavenske narodne armije (JNA) sa sjedištem u Kninu. Mladića, koji je tijekom rata za hrvatsku samostalnost promaknut u čin general pukovnika, po najgorim zločinima pamte stanovnici kninskog, zadarskog i šibenskog područja. Simbol etničkog čišćenja u Hrvatskoj postao je nakon napada snaga JNA na Kijevo, većinsko hrvatsko mjesto nedaleko Knina, pokolja civila u Škabrnji te prijetnji da će srušiti branu i hidroelektranu u Peruči.
Naime, temeljem optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku iz svibnja 1991. tadašnji Okružni sud u Šibeniku je u srpnju 1992. Mladića i još šest osoba osudio na zatvorsku kaznu od 20 godina. Na teret mu se stavljalo da je u kolovozu 1991. počinio zločine protiv civilnog stanovništva u Kijevu i Vrlici, od kolovoza do studenog iste godine napadao Sinj i okolicu, u rujnu 1991. Maljkovo, Potravlje, Šatrić i Dabar te područje Šibenika u rujnu 1991. U prosincu 1995. županijsko državno odvjetništvo Mladića i još tri također odbjegle osobe optužilo je da su 1991. isplanirali i u siječnju 1993. organizirali rušenje brane i hidroelektrane Peruča, s ciljem potpunog potapanja civilnih i gospodarskih objekata te time ugrožavanja nastanjenih stanovnika nizvodno brane i rijeke Cetine u Sinju, Trilju i Omišu.
Deset godina kasnije, u veljači 2005. na Županijski sud u Zadru došla su i dva zahtjeva za proširenje istrage protiv Mladića za ratni zločin protiv civila u Škabrnji, koja je uz Vukovar postala najveći simbol stradanja Hrvata u Domovinskom ratu. Zahtjevima se proširio prvotni istražni zahtjev podnijet protiv dvadeset osoba osumnjičenih za ratni zločin protiv civila u Škabrnji, a svih je dvadeset osoba kasnije optuženo i Županijski sud u Zadru u prosincu 1995. osudio ih je u odsutnosti na kazne zatvora u trajanju od deset do dvadeset godina. Prvim zahtjevom Mladića se tereti i da je u prosincu 1991. zapovjedio napade na Zadar, a drugim da je od listopada 1991. do prosinca 1992. naredio napade na Donji Zemunik, Zadar, Posedarje, Slivnicu Donju i Gornju, Pridragu, Rupalj, Galovac, Kali na otoku Ugljanu.