Dok Mladića očekuju, Karadžiću sude

I dok Ratka Mladića tek očekuju u Haagu, a istodobno mu srbijanske vlasti ispunjavaju želje, nastavljeno je haško suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću. Obojici je zajednička optužba za genocid i zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Suđenje je nastavljeno nakon višetjedne stanke izvođenjem novog svjedoka Tužiteljstva. Iskaz daje bivši predsjednik izvršnog odbora općine Ilidža Radomir Kazunović koji je opisivao način komunikacije unutar političke hijerahije bosanskih Srba od Karadžića prema podređenima.

Na početku rasprave uhićenje bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića nisu spomenuli ni Sudsko vijeće ni Tužiteljstvo, koje je dan prije priopćilo kako razmatra mogućnost podnošenja zahtjeva za spajanjem dvaju predmeta. Haški sud je dosad u nekoliko slučajeva spajao predmete, ali se uglavnom radilo o slučajevima koji su bili na samom početku te stoga nije dolazilo do zastoja u postupcima.

Niti optuženi Karadžić ga nije spominjao, ali je zahvalio sudskom vijeću na posjetu Sarajevu, koje je jedno od poprišta zločina koji se stavljaju na teret i Karadžiću i Mladiću.

Karadžić i Mladić 1995. zajedničkom su optužnicom bili najprije optuženi za ratne zločine na području BiH uključujući višegodišnji teror i opsadu Sarajeva u kojoj su poginule tisuće stanovnika te za genocid u Srebrenici. Nakon Karadžićeva uhićenja i prebacivanja u Haag u srpnju 2008. predmeti su razdvojeni kako bi suđenje Karadžiću moglo započeti.

Na suđenju Karadžiću u tijeku je izvođenje svjedoka Tužiteljstva protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske i tužitelji su dosada izveli nešto više od trećine dokaznog materijala, odnosno oko 70 svjedoka te planiraju dovršiti dokazni postupak protiv Karadžića u kasno proljeće sljedeće godine.

Karadžić, koji se brani sam, proteklih je godinu i pol suđenja iskorištavao sve proceduralnih mogućnosti za otezanje postupka. On je u početku suđenja odbijao doći u sudnicu jer je tvrdio da nije spreman za početak suđenja, a nakon toga vodio je, u maniri vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja, rat sa Sudskim vijećem oko nametanja branitelja po službenoj dužnosti koji ga je trebao zastupati u sudnici u njegovoj odsutnosti te niza drugih pitanja.

Nakon što se odlučio osobno pojaviti na suđenju nastavio je bombardirati Sudsko vijeće nebrojenim prigovorima i zahtjevima; od onih za odgodama suđenja, preko prigovora oko financiranja obrane do zahtjeva tužiteljima za dostavom dokumanata i nebrojenih sati za ispitivanje svakog pojedinog tužiteljskog svjedoka. Stoga se tužitelji žale da je Karadžić u proteklih godinu dana potrošio 70% ukupnog vremena rasprave na svoje prigovore i protuispitivanje tužiteljskih svjedoka.