Prestanimo s virtualnim antifašizmom

U šumi Brezovici pokraj Siska svečano je obilježen Dan antifašističke borbe i 66. obljetnica pobjede nad fašizmom. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović položio je vijenac ispred spomenika prvom partizanskom odredu u Brezovici. 

Vijenac je položilo i izaslanstvo Sabora predvođeno potpredsjednikom Josipom Friščićem te izaslanstvo Vlade predvođeno potpredsjednikom i ministrom vanjskih poslova i europskih integracija Gordanom Jandrokovićem. Potom je vijenac položilo izaslanstvo Oružanih snaga RH te veleposlanik Ukrajine u RH u ime antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu.

Vijenac je položilo i izaslanstvo grada Zagreba, Sisačko-moslavačke županije, izaslanstvo Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske te izaslanstvo Srpskog narodnog vijeća na čelu s Miloradom Pupovcem.

U govoru predsjednik Josipović rekao je da je pogled u antifašističku prošlost zapravo pogled u budućnost. Kritizirao je, kako je rekao, virtualni antifašizam koji ne poštuje partizansku prošlost.


Antifašizma nema bez partizanskog pokreta

Došlo je vrijeme da na povijest gledamo razumom, te da se prestane s "našim virtualnim antifašizmom" koji je jedno vrijeme, nažalost, diktirao način obilježavanja pravog antifašizma, koji se hvalio antifašističkim stečevinam kada je riječ o Europi i međunarodnim odnosima, a istodobno nije dopuštao obnavljanje partizanskih spomenika i nije poštovao saborsku Deklaraciju o antifašizmu, istaknuo je Josipović.

Naglasio je da antifašizma nema bez partizanskog pokreta. Izrazio je zadovoljstvo obnovom partiizanskih spomenika te dodao da njegovo poštovanje partizanskih boraca neće nikada prestati.

Nakon završetka prigodnih govora predsjednik Josipović uručio je odličja istaknutim i zaslužnim antifašističkim borcima i anatifašistima. Odlikovani su Vesna Čulinović Konstantinović, Etore Poropat, Adam Dupalo, Dragutin Mrkoci, Ante Morić, Stjepan Starčević, Martin Jandrašic i Željko Juzbašić.


Na skupu su govorili su i potpredsjednik Sabora Josip Friščić te Gordan Jandroković. Friščić je istaknuo da su u Domovinskom ratu obranjene granice, stvorene u vrijeme antifašističke borbe te uvjeti za život po pravilima demokratske Europe. Jandroković je ustvrdio da je hrvatska povijest 20. stoljeća bila obilježena dubokim prijeporima i kontroverzama, ali i da smo to uspjeli prevladati pomirbom i zajedništvom iskazanima tijekom Domovinskog rata.


Uništeno oko 3000 antifašističkih spomenika

U Hrvatskoj je u posljednjih 20 godina uništeno oko 3 tisuće antifašističkih spomenika, a samo se rijetki obnavljaju.

U prvom videoprilogu pogledajte kako je simboličnim otkrivanjem crnog flora umjetnik Igor Grubić Hrvatsku suočio s tom bolnom činjenicom.


Prva naoružana antifašistička postrojba

Dan antifašističke borbe obilježava se u Hrvatskoj 22. lipnja, u spomen na osnutak prve naoružane antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu - Prvoga sisačkog partizanskog odreda. Osnovan je upravo u šumi Brezovici na taj datum 1941., a ove se godine slavi 70. obljetnica osnutka te postrojbe.

Nacistička je Njemačka toga jutra napala Sovjetski Savez u akciji kodnog naziva Operacija Barbarossa. Time je poništen Ribbentrop-Molotov pakt o nenapadanju između te dvije sile. Zbog novonastalih okolnosti, pripadnici Komunističke partije u Sisku našli su se u opasnosti pa su se iz grada povukli u okolicu, najprije u selo Žabno, a zatim u Brezovicu. Ondje su osnovali odred koji je od prvih dana postojanja izvodio diverzije, osobito na željeznici.

Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janjić Capo i komesar Marijan Cvetković. Njegov je pripadnik bio i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borili su se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjelo je 38 boraca.

Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) bilo je oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.

U drugom videoprilogu pogledajte snimku obilježavanja Dana antifašističke borbe iz Brezovice.