Zuppi upitna spolnost Krležinih likova

Okrugli stol o aktualnosti Krležina dramskog djela održan je danas u prigodi 118. obljetnice rođenja hrvatskoga književnika i leksikografa Miroslava Krleže u Hrvatskome društvu pisaca. Na okruglome stolu bili su mnogi poznavatelji Krležina djela, teatrolozi, dramaturzi, redatelji te teoretičari među kojima i Velimir Visković, Snježana Banović, Branko Brezovec, Tomislav Brlek, Nadežda Čačinović, Predrag Matvejević, Vjeran Zuppa, Jovan Ćirilov i direktorica beogradskog Centra za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) Borka Pavićević.

Objašnjavajući zašto je za temu okruglog stola izabrano Krležino dramsko djelo, Visković je rekao kako je u proteklih godinu dana izvedeno nekoliko Krležinih predstava koje su izazvale znatno zanimanje javnosti i koje ga čine živim u zemljama bivše države.  

Oduzeti Krležu kazalištu značilo bi oduzeti bisere dramske literature i glumcima velike uloge poput Leona, rekao je Visković, dodajući da je Krležin Leon u razini Hamleta.

Branitelja Krleže može se naći tamo gdje bi ih čovjek najmanje očekivao, kao i obratno, ustvrdio je Jovan Ćirilov.

Snježana Banović istaknula je da bi na pozornice ponajprije dovela Krležine političke tekstove jer su oni prosvjetiteljski i edukativni. Za primjer je navela "Deset krvavih godina" da se vidi gdje smo kad nam je glavna tema Isus na Marjanu.

Tomislav Brlek, napomenuvši kako je Krleža u svakom žanru ostvario bar po jedno vrhunsko djelo, rekao je da Krležu treba čitati, a ne u njegovu djelu potvrđivati političke stavove.

Za Vjerana Zuppu u Krležinim političkim tekstovima ima mnogo više dramatičnog nego u njegovim dramama. Njegov jezik, kako je rekao, jest konstrukt koji je izmislio kako bi mogao stajati na sceni. Doveo je u pitanje i spolnost njegovih likova ističući da su - kad ih se analizira, oduzmu imena i slično - bespolna, što je, kao i usputna primjedba o Krležinu dodvoravanju vlasti, izazvalo neslaganja i reakcije Velimira Viskovića i Predraga Matvejevića.

Okrugli stol o aktualnosti Krležina dramskog djela, uz Hrvatsko društvo pisaca, priredili su Centar za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda, Qendra Multimedia iz Prištine, Bacači sjenki i Hrvatski filmski savez.


U zagrebačkome kinu "Tuškanac" večeras će se prikazati "Put u raj" iz 1970., igrani film Marija Fanellija kao jedini filmski uradak za koji je Krleža napisao originalni scenarij, i televizijska adaptacija Krležina romana "Na rubu pameti" iz 1981. u režiji Slavoljuba Stefanovića Ravasija.

U Muzeju na Gvozdu bit će predstavljen projekt i izložba "Krleža - Parafernalije I." - paralelne kronologije Krležine zagrebačke svakodnevice, od života do smrti, njegovog opusa i svjetske povijesti u tom razdoblju - Bacača sjenki, "Kosovo i albansko - jugoslovenski odnosi" (odrednice iz građe za "Krležinu" Enciklopediju Jugoslavije), razgovor sa Zefom Mirditom, članom kosovske redakcije Enciklopedije, međunarodna koprodukcija "Izlet u Rusiju" na osnovi teksta M. Krleže i po konceptu Jovana Ćirilova (u produkciji CZKD-a, Beograd).