Vlada deklaracijom poziva Srbiju

Vlada je predložila deklaraciju kojom se utvrđuje da je Srbija donošenjem zakona kojim je svoja pravosudna tijela proglasila nadležnima za vođenje postupaka za određena kaznena djela koja su počinjena na teritoriju bivše SFRJ povrijedila suverenitet Hrvatske. Deklaracijom, koja je upućena u saborsku proceduru, poziva se Srbiju na sklapanje međudržavnog ugovora kojim bi pitanja nadležnosti za ratne zločine, protiv čovječnosti i genocida uredila cjelovito i sukladno načelima međunarodnog prava.

Suzdržan je prilikom glasovanja o deklaraciji bio potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac koji podržava intenciju deklaracije, ali predlaže umjesto deklariranja rješavanje problema. Uzelac smatra da su suvišni i današnja deklaracija, kao i zakon o ništetnosti, ocjenjujući kako predstavljaju svojevrsno otvaranje otvorenih vratiju. Sada smo sve dublje u sukobu sa susjednom državom, kazao je Uzelac koji smatra da bi bilo primjerenije da se išlo više prema razini rješavanja problema.

Premijerka Kosor otklonila je konstataciju da je Hrvatska u sukobu sa susjednom državom. Deklaracija, dodala je, govori o tome kojim putem valja ići. Našu odlučnost da nešto riješimo moramo trasirati kroz neke dokumente, rekla je. Uzelac je upozorio i na logičku pogrešku koju je opisao pričom o dva trgovca obuće koji su otišli u Afriku, pa kada su se vratili jedan je rekao da su šanse za posao odlične jer su u Africi svi bosi, dok je drugi rekao da su šanse nikakve jer su svi bosi. Premijerka mu je odgovorila da se ovdje ne radi o obući nego o ljudima.

Iako se prethodno pojavila informacija da je Vlada, navodno, na užem kabinetu donijela odluku o povlačenju Zakona o ništetnosti pravnih akata bivše JNA i pravosudnih akata bivše SFRJ, čija je namjera poništiti sve optužnice pravosudnih tijela bivše države, to se nije dogodilo. Vlada je Saboru, uz taj zakon, uputila i prijedlog deklaracije.

Najava zakona izazvala je mnoge reakcije. Jučer je iz Bruxellesa stiglo upozorenje Hrvatskoj da bude oprezna pri donošenju zakona o stavljanju izvan snage pravnih akata bivše države. Opozicija i neki stručnjaci tvrdili su da se njime hrvatski branitelji neće zaštititi od neopravdanog progona, nego da bi se situacija mogla pogoršati jer je iz njega proizlazilo otkazivanje suradnje sa Srbijom kad je riječ o procesuiranju ratnih zločinaca.

Procesuiranje i kažanjavanje ratnih zločina jedna je od točaka nadgledanja koje EK provodi do ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU-a.