Veliki Tabor otvoren za posjetitelje

Dvorac Veliki Tabor, jedan od najvažnijih spomenika profanog graditeljstva kontinentalne Hrvatske i kulturno dobro najviše nulte kategorije, od danas je ponovno otvoren za posjetitelje. U posljednje četiri godine u Veliki Tabor uloženo je više od 50 milijuna kuna.

Time je završena druga faza obnove tog plemićkoga grada, za koji je ministar kulture Jasen Mesić na današnjoj svečanosti rekao da je jedan je od triju najznačajnijih projekata Ministartsva kulture jer je riječ o biseru kulture, ne samo u hrvatskim već i srednjouropskim okvirima.

Sanacija Velikog Tabora počela je 2005. uređenjem trijemova dvorca te cjelovitom obnovom palasa, što je predstavljalo prvu fazu obnove završenu 2007. U drugoj fazi uređena su vanjska pročelja dvorca, svih krovišta i napravljena je cjelovita konstruktivna sanacija. Slijedi treća faza koja obuhvaća uređenje unutrašnjih prostora kula te muzejskog postava u prostorima dvorca.

Dvorac je izgrađen u doba najezde Turaka u prvoj polovici XV. stoljeća na još starijim temeljima, a naziv Tabor (ratni logor) prvi put se spominje 1497. godine. Od 1511. godine u dokumentima se navode dva tabora: Veliki kraj Borovca i Mali kraj Klenovca, dok se u povijesnim dokumentima Veliki Tabor prvi put navodi 1513. godine.

Od kraja XIV. do sredine XV. stoljeća posjed je bio u vlasništvu grofova Celjskih. Iz toga je doba legenda o Veroniki Desinićkoj, priča nesretnoj ljubavi lijepe mlade seoske djevojke i sina moćnog bana Hrvatske grofa Hermana Celjskog. Godine 1502. vlasnici Velikog Tabora postaju grofovi Ratkaji.