Izloženi Krležini portreti Josipa Vanište

Pet portreta Miroslava Krleže koje je od 1972. do 1981. naslikao Josip Vaništa, blizak Krležin prijatelj i posljednji slikar kojemu je Krleža pozirao, izloženi su u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), u sklopu prisjećanja na velikoga hrvatskog književnika čija se 30. godišnjica smrti obilježava ove godine.

Intimno prijateljstvo rezultiralo je zapisima i crtežima, viđenjem Krleže koji je ljudskije, intimnije i neposrednije, kazao je akademik Tonko Maroević. Vaništa je u Krleži prepoznao svjedoka vremena, a povezala ih je strast za ambijentom i sjevernom provincijom. Portreti govore o životu i smrti, istaknuo je Maroević. Josip Vaništa bio je Krležin prijatelj sve do književnikove smrti 1981. i posljednji slikar kojemu je Krleža pozirao.

Akademik Krešimir Nemec govorio je o Krležinoj osobnosti koja i danas, 30 godina nakon smrti, izaziva radikalne polarizacije i opredjeljenja za ili protiv. Ocijenio je kako se i danas Krleža postavlja kao mjerilo stvari, intelektualni orjentir po kojemu se sve određuje.

Predsjednik Akademije Zvonko Kusić podsjetio je kako je Krleža bio potpredsjednik HAZU-a od 1947. do 1957. , kada je osnovao Leksikografski zavod.

Josip Vaništa (Karlovac, 1924.), hrvatski slikar, grafičar, pisac, akademik i umirovljeni sveučilišni profesor, prvu je izložbu imao 1952. s Miljenkom Stančićem u Muzeju za umjetnost i obrt.

Početkom 1960-ih javlja se ideja o Gorgoni, umjetničkoj skupini čiji je Vaništa bio suosnivač. Ta se skupina zauzimala za alternativne oblike djelovanja, priređivala izložbe i izdavala istoimeni časopis najavljujući konceptualizam i odustajanje od materijalizacije umjetničkih djela. Skupina Gorgona raspala se 1994.