Hrvatska bajoslovlja – spašeno mitološko blago

U izdanju AGM-a nedavno je predstavljeno djelo "Hrvatska bajoslovlja" (360 stranica, tvrdi uvez) autora Vida Baloga. Knjigom se Balog predstavlja kao ozbiljni sakupljač narodnog blaga, i to ponajprije blaga prekodravskih mjesta Gola i Gotalovo. Tragom pak osobne radoznalosti pokušava pronaći poveznice ne samo u mitovima drugih hrvatskih krajeva, nego i širom slavenskog svijeta.

Prema autorovoj zamisli, "Hrvatska bajoslovlja" prva je od tri knjige posvećena izmišljenim bićima i pojavama koja su dugo preživljavala u pučkoj tradiciji. Galerija fantastičnih likova i pripovijetki odrasle vraća u djetinjstvo u doba priča baka i djedova, a djeci otkriva novi fantastični svijet koji je dio njihove svakodnevnice, a ipak toliko drugačiji. Mitološko blago autor prezentira u izvornom izričaju, ali i u prijevodu na standardni hrvatski jezik, bilježeći i brojne inačice (npr. sačuvanih pjesama) kao i sve one koji su bili kazivači mitološkog svijeta koji je spašavao od zaborava.

Valja istaknuti da je knjiga bogato ilustrirana. Ilustracije, njih 150, autorsko su djelo južnoameričkog umjetnika Patricia Agüera Mariña, što to posebno izdanje AGM-a čini iznimno vrijednim dijelom hrvatske kulturne baštine.


Zrcalo kulture života jednog naroda


Knjiga je izdana u monografskom formatu, a autor i ilustrator u potpunosti su se našli pa su priča i njena vizualizacija u ilustracijama gotovo podudarne. U knjizi se govori o mitskim bićima, zlim i dobrim duhovima koji su dio i zrcalo kulture života jednog naroda. To je zapravo pučki imaginarij koji živi paralelno s našim svijetom, a Vid Balog, koji će uskoro doktorirati iz područja etnologije, godinama je marljivo prikupljao dokumentaciju i žive priče o zanimljivim narodnim legendama, rekao je, između ostalog, direktor AGM-a Bože Čović na predstavljanju knjige.

Opsežan rukopis ponajprije svjedoči o neočekivano živim i brojnim predodžbama o mitskim i nadnaravnim bićima Balogova zavičaja... Prema njegovim svjedočenjima i zapisima kazivanja starih ljudi Gole i Gotalova, taj čudesni svijet ne pripada samo prošlosti: potrebno je samo zagrebati po sjećanjima da bi uskrsnuo kao dio baštine naših suvremenika srednjih godina, najrazličitijih obrazovanja i profesija, zapisala je pak dr. Zorica Vitez u recenziji knjige.

Tijekom posljednjih desetak godina i u svijetu i u Hrvatskoj iznimno je živo zanimanje za bajoslovlje. Stručnu literaturu o hrvatskom bajoslovlju utemeljio je Ivan Kukuljević-Sakcinski 1846. kada je u "Danici hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoj" tiskao studiju "Bajoslovlje i crkva"; Vile. Ono što oduševljava kad je posrijedi mitski svijet narodne svijesti u Hrvata jest činjenica da bajoslovlje nastavlja živjeti kako u usmenoj predaji, tako i u umjetničkoj književnosti (Ivana Brlić-Mažuranić, Vladimir Nazor, Miroslav Krleža, Ivan Goran Kovačić...), posebice u književnosti tzv. folklorne orijentacije.


O autoru i ilustratoru


Glumac i pjevač Vid Balog (1972., Koprivnica) klasičnu gimnaziju i Katolički bogoslovni fakultet pohađao je u Zagrebu. Magistrirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, trenutačno je doktorant na studiju Kulturne antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Patricio Agüero Mariño rođen je 1977. godine u Meridi, Venezuela. U Caracasu upisuje studij umjetnosti na Akademiji Cristobal Rojas. Na Sveučilišnom institutu visokih studija plastičnih umjetnosti Instituto universitario de estudios superiores de artes plasticas Armando Reveron (I.U.E.S.A.P.A.R.) diplomirao je 2008. Živi u Zagrebu i bavi se scenografijom, lutkama i ilustracijom.