Pomirba nepomirljivog

Nedavno je u izdanju izdavačke kuće DAF objavljeno djelo "Anarhija i kršćanstvo", druga knjiga Jacquesa Ellula prevedena na hrvatski. Riječ je o iznimno važnoj knjizi autora koji je u Hrvatskoj, nažalost, još potpuno nepoznat.

"Anarhija i kršćanstvo" je ključni Ellulov tekst i najbolji način da se čitatelj upozna s njegovim multidisciplinarnim istraživačkim diskursom. Knjiga je podijeljena na dva velika poglavlja: Anarhija sa stajališta jednog kršćanina i Biblija, izvor anarhije. Knjiga ima i teološki dodatak u kojem se raspravlja o Pavlovoj poslanici Rimljanima.

Predgovor je napisao P. Troude-Chastenet, jedan od najpoznatijih Ellulovih učenika. Troude-Chastenet daje odličan uvod u Ellulovo djelo predstavljajući ga kao mislioca koji je u sebi pomirio dvije nepomirljive stvari, a to su anarhizam i kršćanstvo. Ne težeći jeftinom pomirenju između njih, Ellul pokazuje gdje se one podudaraju, ali i pokazuje kako bi mogle surađivati u budućnosti. Djelo je važno zato što i što pruža jezgrovit primjer autorove osebujne egzegeze: tumačenja biblijskih odlomaka u svjetlu otpora ugnjetavanju i beskompromisne potrage za čovjekovom slobodom.

Ellul je dorastao istraživačkim i spisateljskim izazovima koje pred njega stavljaju tako zahtjevne teme: njegov stil je prohodan i čitljiv unatoč kompleksnosti teme.

Jacques Ellul (1912-1994) bio je francuski pravnik, protestantski teolog, sociolog i anarhist. Napisao je više od četrdesetak djela različite tematike, koje se međutim obično dijele u dvije kategorije: prva je sociološka, i tiče se ponajprije problema tehnike. Najpoznatije djelo u toj kategoriji je Tehnika ili ulog stoljeća (La technique ou l'enjeu du siècle), objavljeno 1954. i prevedeno na mnoštvo jezika, koje se i danas smatra jednim od najpronicavijih analiza tehnološkog društva. U drugu kategoriju pripadaju djela teološke tematike, među kojima je najpoznatije "Subverzija kršćanstva" (La subversion du Christianisme), objavljeno 1984.

Ellul pripada u skupinu autora koji bivaju otkriveni tek posmrtno. Utjecajan i prevođen u Americi, ostaje na margini europske misli, premda ga u Francuskoj citiraju i cijene mnogi. Danas se na njega pozivaju ne samo ekolozi i antiglobalisti, nego i teoretičarke feminizma te različiti politički aktivisti koji nisu teolozi po vokaciji.

Djelo je preveo Marko Gregorić.