"RH ne treba komentirati rehabilitaciju Mihailovića"

Državni tajnik srbijanskog ministarstva pravosuđa Slobodan Homen izjavio je da je sudski postupak koji se vodi za rehabilitaciju četničkog vođe iz Drugog svjetskog rata Draže Mihailovića unutarnja stvar Srbije te da Hrvatska ponajmanje ima pravo komentirati taj proces, piše današnji beogradski list Večernje novosti.

Taj proces ponajmanje ima pravo komentirati Hrvatska, koja je još početkom devedesetih izjednačila suradnike okupatora i partizane, rekao je Homen za Večernje novosti.

Reakcija Zagreba suprotna je, kako kaže, međunarodnim standardima prema kojima sud mora biti neovisan od utjecaja zakonodavne i izvršne vlasti i ne može sud biti ovisan ako je u pitanju Draža Mihailović, a neovisan ako je u pitanju bilo tko drugi.

Neprihvatljivo je, po njegovim riječima, izjednačavanje četničkog i ustaškog pokreta jer je NDH bila marionetska nacistička država u okviru Trojnog pakta, čija politika nije bila u skladu sa savezničkom, dok su, kako tvrdi, SAD, Engleska i Francuska Mihailovićeve četnike prihvaćali kao suborce. Naravno da je i na toj strani bilo ratnih zločinaca, ali oni nisu i neće biti rehabilitirani, ističe Homen.

Večernje novosti također prenose objašnjenje povjesničara Slavka Goldsteina, posebnog savjetnika hrvatskog premijera za kulturu, koji za taj list kaže da je vlast bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana bila sklona ideji pomirenja ustaša i partizana i da je u tu svrhu donijet i zakon.
Dodaje kako je to minulo doba te da nova vlast radi na reviziji svih propisa koji su rehabilitirali ustaše ili imali blaži odnos prema njima. Točno je da je između 1991. i 1996. bilo recidiva ustaštva, što je uplašilo i otjeralo srpsko stanovništvo. Danas je međutim ostao vrlo mali, doduše ratoborni broj ljudi koji podržava ustaške ideje, tvrdi Goldstein.

Razumljivo je, kako kaže, da su u Hrvatskoj burne reakcije na rehabilitaciju četništva jer su, ističe on, tamošnji četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata počinili mnogo zločina u kolaboraciji s Talijanima.

Za razliku od Srbije, gdje su počeli kao antifašistički pokret, u Hrvatskoj ne mogu biti tretirani kao antifašisti jer su od samog početka sudjelovali u zločinima. Još u kolovozu 1941. odgovorni su za ubojstvo 32 mještana sela Brotnja, kod Donjeg Lapca, među kojima je bilo žena i djece. Bili su vodiči Talijanima u ofenzivi 1942. na Gorski kotar, gdje su paljena cijela sela, kaže Goldstein.

U Hrvatskoj je deplasirana rehabilitacija i četnika i ustaša. Dužni smo osuđivati ustaštvo zbog sebe i ova vlast to podupire, zaključuje Goldstein a prenosi Hina.