Politička ograda vrijedna pola milijuna kuna

Predsjedništvo Hrvatskog sabora odlučilo je da će još ove godine biti financijski, ali ne i politički pokrovitelj komemoracije na Bleiburškom polju. Poručuju da je u proračunu za ovu godinu već osigurano 500.000 kuna za to pa ne mogu od toga odustati.

Nastojat ćemo raspravom u rujnu doći do toga da vidimo koje bi bilo mjesto u Hrvatskoj najizglednije i najbolje za obilježavanje žrtava Križnoga puta, izjavio je nakon sjednice Predsjedništva predsjednik Sabora Boris Šprem.

Šprem je naglasio kako Kukuriku koalicija smatra da su se na Bleiburškom polju vodile završne i legitimne borbe između Narodnooslobodilačke vojske i tada već gotovo poraženih Pavelićevih snaga i da je ondje bilo stradanja vojnika s obje strane, ali ne i nevinih žrtava, odnosno onih koje su ubijene bez suđenja. Nevinih žrtava je bilo na stratištima i grobnicama kroz Križni put. Smatramo da treba obilježavati, dati počast i pun pijetet tim žrtvama na stratištima i grobnicama Križnog puta, poručio je.

Nakana je vladajućih, dodao je, da se riješi zbrka nastala odlukom Sabora iz 1996., kojom je određeno da se na Bleiburgu kao spomendan na isti dan obilježavaju i žrtve Križnog puta, što smatra zloupotrebom koja traje do dan- danas.


Kosor: Odluka je licemjerna

Potpredsjednica Sabora Jadranka Kosor (HDZ) izjavila je da je to licemjerno. Odluka većine je da Sabor ne bude pokrovitelj, ali da isplati novac, što mislim da je licemjerno jer nije bilo dovoljno hrabrosti u vladajućima da idu do kraja. Smatramo da je to loša odluka i ona će sigurno uvjetovati nove podjele u hrvatskom društvu, nove rasprave, a mi smo mislili da su te rasprave završene, poručila je Kosor.

Podsjetila je da su na Bleiburgu bili predsjednici SDP-a Ivica Račan i Zoran Milanović kao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, što je, naglasila je, jasno pokazalo da je i SDP smatrao kako je Bleiburg mjesto gdje se na komemoraciji treba odati počast nevinim žrtvama Križnog puta.


Svađa zbog Bleiburga, čeka se odluka Sabora

U zaključku stoji da Predsjedništvo smatra kako je potrebno kao spomendan 18. studenoga, uz Dan sjećanja na žrtve Vukovara, obilježavati i sve žrtve pale za hrvatsku neovisnost i slobodu, te da se 23. kolovoza kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritativnih režima ubuduće aktivnije obilježava u Hrvatskoj.

Predsjedništvo ističe da se, budući da se povjesničari u Europi i Hrvatskoj slažu kako nisu moguća objektivna tumačenja činjenica te da o povijesti ne odlučuju političke stranke i parlamenti, ne bi trebala nametati mišljenja o zbivanjima na Bleiburgu i Križnom putu.

Stoga smatra da Hrvatski sabor ne bi trebao biti pokrovitelj samo obilježavanja 15. svibnja na Bleiburškom polju nego svih žrtava koje su pale za slobodu Hrvatske.