"Knjižničar – svjetionik u moru novih izazova"

Međužupanijski stručni skup školskih knjižničara u organizaciji Hrvatske udruge školskih knjižničara(Podružnice Osječko-baranjske županije i Podružnice Vukovarsko srijemske) te Agencije za odgoj i obrazovanje, održan je u Osijeku.
Stručni skup je organiziran povodom 10 godina rada i djelovanja Podružnice HUŠK-a Osječko-baranjske županije.
Na Skupu su sudjelovali renomirani predavači s područja knjižničarstva( Tatjana Aparac-Jelušić, Sanja  Galic )ali i sa područja psihologije i pedagogije (Vladimir Gruden i Ivana Biljan) te su problem školskog knjižničarstva nastojali sagledati iz raznih perspektiva.
U prvom bloku predavanja dao se pregled rada Udruge i njen aktivan doprinos zajednici kroz suradnju s raznim institucijama, te nastojanje Udruge da školsku knjižnicu istakne  kao jednu od najvažnijih spona raznih aktivnosti  u školi. Nadalje se kroz predavanja naglasak stavio na specifičnosti školskog knjižničarstva, koji od školskog knjižničara očekuje kompetencije da osigura korištenje svih izvora znanja i informacija, ali i pridržavanje načela profesionalne etike. S druge strane drugo je predavanje razmatrao problem velikog priliva informacija kao rezultat primjene modernih tehnologija pa  u tom slučaju naglašavalo važnost „susretanja čovjeka sa samim sobom“. Isto tako govorilo se o neminovnosti suradnje i timskog rada ne samo među učenicima, nego i među nastavnicima i stručnim suradnicima.
U razgovoru s predsjednicom Podružnice HUŠK-a, Podružnice  Osječko-baranjske županije Irenom Bando, doznali smo da je Skup organiziran prvenstveno s ciljem isticanja važnost školskog knjižničara i školske knjižnice, koja u većini slučajeva predstavlja multimedijski i kulturni centar škole. U novije vrijeme knjižničari su kompetentne osobe, koji znaju obavljati svoj posao i bore se ostvarivanje standarda školskih knjižnica zakonom propisane. Najveći kamen spoticanja predstavlja financiranje knjižnica za nabavljanje lektire, stavka koja je propisana zakonom ali se ne isplaćuje redovito, pa knjižnice ostaju na milost i nemilost prepuštene dobroj volji ravnatelja. Često se knjižničari sami snalaze kroz traženja donacija i pisanje projekata. Prije je bilo jednostavnije upravljati knjižničarima jer u mnogim školama nisu radile kompetentne osobe, pa ih je bilo lako reorganizirati i zaduživati s poslovima koji nemaju veze s njihovom strukom. S knjižničarom su se popunjavale praznine u organizaciji nastave. Također je predsjednica  istaknula jedan od najvažnijih zadataka školskog knjižničara a to je poticati učenike na čitanje, gdje se knjižničari nerijetko osjećaju nemoćnim u nedostatku traženih knjiga. Nije istina da nove generacije ne žele čitati, oni samo preferiraju modernijim lektirnim naslovima koje su u knjižnicama prisutne u premalom broju. Isto je i sa multimedijom, knjižnice nemaju pravo posjedovati piratske snimke DVD-a, a filmovi su skupi i pored nedostatne lektire i nedovoljne količine financija, uglavnom se ne kupuju. Zadovoljni smo s činjenicom da će se barem ove godine isplatiti namjenska sredstva za lektire, ali to je još uvijek kap vode u moru novih izazova.
Na kraju je Skup završio zahvalom sponzorima (Gradu Osijeku , Osječko-baranjskoj županiji te Knjižari Nova) s nadom, da će knjižničarski svjetionik ovoga Skupa u mraku već svima poznate  recesije, dovoljno daleko širiti svoju svjetlost.
/GS/