'ACTA bi omogućila špijuniranje korisnika'

Međunarodni sporazum o zaštiti autorskih prava ACTA mogao bi pružateljima internetskih usluga dati pravo da špijuniraju korisnike, što bi bilo protivno europskim zakonima, upozorila je Europska agencija za nadzor zaštite podataka. Dopuštene mjere mogle bi uključivati praćenje ponašanja korisnika i njihovih komunikacija velikih razmjera, tvrdi agencija, jedno od nekoliko europskih tijela koja se protive ACTA-i.

Cilj ACTA-e je uvođenje zajedničkih sankcija za kršenje autorskih prava svih oblika, no mnoge joj se države protive. Među njima su i Rusija i Kina, koje su sjedišta mnogih internetskih stranica za razmjenu sadržaja, te Indija, koja je veliki proizvođač generičkih lijekova. Zagovornici sporazuma, među kojima je i Europska komisija, ističu da će ACTA kažnjavati samo kršenje autorskih prava na komercijalnoj razini.

ACTA-u su u listopadu prošle godine potpisali SAD, Australija, Kanada, Maroko, Novi Zeland, Južna Koreja i Japan. Dvadeset i dvije članice EU-a (osim Njemačke, Nizozemske, Slovačke, Estonije i Cipra) i Europska komisija potpisale su ga 26. siječnja. Da bi sporazum stupio na snagu, mora ga ratificirati šest država potpisnica i Europski parlament, javlja Hina. Glasovanje je predviđeno za 29. svibnja.