SAD otvara arhive o Katynu

SAD će, na poticaj poljskog lobija u toj zemlji, 10. rujna objaviti arhivske materijale o masakru u Katynskoj šumi, izvijestili su poljski mediji naznačujući da bi pritom najzanimljivije mogle biti informacije o držanju tadašnjeg američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta.

Pretpostavlja se da se najviše dokumenata o katynskom masakru, osim u Rusiji, čuva upravo u SAD-u, a poljski mediji tvrde da je Roosevelt namjerno optuživao Nijemce za masakr, jer nije htio izazivati ruskog vođu Staljina.

U američkom Kongresu 1951. i 1952. djelovalo je istražno povjerenstvo o Katynu, na čijemu je čelu bio Roy John Madden. On je skupio svjedočanstva o masakru koja su se mogla dobiti na Zapadu, među kojima su iskazi poljskih svjedoka i sudionika ekshumacije koju su 1943. proveli Nijemci. Izvješće Maddenova povjerenstva objavljeno je u prosincu 1952., čime je prvi put službeno priznato da su poljske časnike 1943. pobili pripadnici sovjetskog NKVD-a.

Novi bi dokumenti mogli potvrditi ono o čemu se već godinama govori, a to je da je Franklin Delano Roosevelt lagao o slučaju Katyn, izjavio je povjesničar Wojciech Materski za list Rzeczpospolita. Prema njegovim riječima, o tome svjedoči i žar kojim se Roosevelt borio protiv onih koji su željeli otkriti tajnu masakra. Materski tvrdi da je nekolicina američkih diplomata i časnika koji su se bavili tom temom smijenjena i obvezala se na šutnju.

Masakr u Katynu, koji opterećuje poljsko-ruske odnose, počinjen je u proljeće 1940. na temelju Staljinove naredbe od 5. ožujka o likvidaciji nacionalista i kontrarevolucionarnih aktivista u okupiranim dijelovima Poljske. Među žrtvama su bili intelektualci, policajci, pripadnici pričuvnog sastava vojske i časnici koje je 1939. bila internirala Crvena armija. Točan broj pogubljenih nije poznat.

U pismu koje je predsjednik KGB-a Aleksandar Šelepin u ožujku 1959. poslao Nikiti Hruščovu riječ je o 21.857 ubijenih, dok Poljska tvrdi da ih je bilo oko 30.000. Za masakr se saznalo 1943. kad je njemački Werhrmacht pronašao masovne grobnice. Službena Moskva dugo je za zločin optuživala Nijemce, da bi tek 1990. priznala vlastitu odgovornost. Rusija, međutim, ne prihvaća da je taj zločin bio genocid.