Potreban korak naprijed u zaštiti žrtava rata

Potrebno je da Hrvatski sabor i Vlada učine korak naprijed u zaštiti žrtava rata, svakog pojedinca bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, te da se iplati naknada i isprave nanesene nepravde. Zaključilo je to Vijeće za socijalnu pravdu pod predsjedanjem predsjednika Republike Ive Josipovića.

Rat je ostavio strašne posljedice, velike žrtve, stradanja i razaranja u kojima su, među ostalima, i civilne žrtve, a česti su slučajevi da žrtve zbog raznih pravnih zahvata ne samo da ne dobiju odštetu nego su obvezne plaćati sudske troškove. Stoga je potrebno naći način kako da civilne žrtve rata ostvare svoja prava, naglasio je Josipović na sjednici Vijeća koje je razmatralo problematiku civilnih žrtava rata u Hrvatskoj.

Vesna Teršelič iz Documente, Centra za suočavanje s prošlošću, istaknula je kako najhitnije treba riješiti pitanje parničnih troškova jer je neprihvatljivo da ih plaćaju civilne žrtve rata. Također je potrebno izjednačiti prava civilnih i vojnih stradalnika, donošenje cjelovitog programa naknade štete za prouzročene patnje te osnivanje zaklade za tu namjenu. Prema njezinim riječima, potrebno je primjerenije riješiti problem rehabilitacije žrtava silovanja i logoraša, s obzirom na to da su mogućnosti za to u Hrvatskoj smanjene.

Programska koordinatorica Documente Emina Bužinkić iznijela je podatak da je u Hrvatskoj broj civilnih žrtava i dalje nepoznat, ali da je prema nekim izvorima od četiri do osam tisuća usmrćenih, ranjenih i zlostavljanih osoba. Patnja brojnih članova njihovih obitelji i dalje nije priznata, izgubili su parnice za naknadu štete od Republike Hrvatske, a velik broj počinitelja još nije kazneno odgovarao, upozorila je.

Na skupu su o svojim slučajevima govorile predsjednica Udruženja ubijenih, poginulih, nestalih i nasilno odvedenih Marica Šeatović čijeg su supruga, kako tvrdi, ubili pripadnici Prve gardijske brigade Hrvatske vojske te da joj se provodi ovrha nad mirovinom zbog sudskih troškova.

Predsjednica Udruge civilnih žrtava rata Sisačko-moslavačke županije Đurđa Gmaz ispričala je kako su joj kćer ubili, a sina teško ranili četnici ušavši na Banovini u područje razdvajanja u nadležnosti danskog bataljuna UNPROFOR-a, a da su joj identitet počinitelja, koji se nalaze u Srbiji, potvrdili srpski povratnici u Petrinju.

Jovica Brkić, čija je kuća minirana, upozorio je da za takve slučajeve nitko još nije kazneno odgovarao.

Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava (GOLJP) podsjetio je da je Vijeće bivšoj vladi prije godinu i pol dana uputilo predstavku na koju do danas nije dobiven odgovor, na što je predsjednik Josipović napomenuo da ni on nije dobio odgovor. Pusić je upozorio i da se u državnim institucijama koje su predviđene da štite pravdu čine nepravde civilnim stradalnicima rata.

Na skupu je predstavljena medijska kampanja Žrtve su predugo čekale i videospotovi o slučajevima civilnih žrtava rata koji će biti emitirani na TV postajama.