Gdje smo mi?

U većini zemalja srednje i istočne Europe u prvoj polovini ove godine gospodarska aktivnost bila je na višoj razini nego potkraj prethodne godine, no rast se usporio. Nasuprot tomu, u Mađarskoj, Češkoj, Sloveniji i Hrvatskoj realni se BDP u istom razdoblju smanjio, ističu analitičari hrvatske središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a. 

Uspoređujući Hrvatsku te 10 zemalja srednje i istočne Europe (Bugarsku, Češku, Estoniju, Letoniju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju), navode da je prvo tromjesečje u većini analiziranih država bilo obilježeno blagim godišnjim smanjenjem stope zaposlenosti. Jedino je u Estoniji i Litvi zaposlenost blago porasla.

Anketna stopa nezaposlenosti bila je, pak, najviša u Hrvatskoj. Visoka stopa nezaposlenosti zabilježena je i u baltičkim zemljama, no, za razliku od Hrvatske, kontinuirano se smanjuje u posljednje tri godine.

Napominju kako se zaostajanje hrvatskoga robnog izvoza za ostvarenjima usporedive skupine zemalja intenziviralo u prvom polugodištu 2012. Tako je, prema sezonski prilagođenim podacima, ukupan izvoz promatrane skupine zemalja u prvom tromjesečju porastao za 2,5 posto (u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja), a smanjenje izvoza, osim u Hrvatskoj, zabilježeno je još u Rumunjskoj i Sloveniji.

Priljev inozemnoga kapitala u zemlje srednje i istočne Europe i dalje je razmjerno nizak (isključujući promjenu pričuva, iznose oko 4 posto BDP-a), a u prva tri mjeseca 2012. dodatno se smanjio. Pritom su inozemni investitori i dalje skloniji izravnim ulaganjima u Bugarsku te baltičke zemlje, a izrazito se niskim udjelom neto izravnih ulaganja u BDP-u izdvaja Mađarska.

Proces fiskalne konsolidacije u većini analiziranih zemalja počeo je 2010. i nastavio se tijekom 2011. Iznimke su Slovenija i Hrvatska, čiji se manjak povećao na godišnjoj razini.

Slab rast javnoga duga bio je u 2011. najizraženiji u Hrvatskoj i Sloveniji, dok su Mađarska, Letonija i Estonija uspjele smanjiti javni dug. Analitičari HNB-a napominju da su na kraju 2011. jedino Poljska i Mađarska imale veći javni dug od Hrvatske.