Michelangelove freske u Sikstini slave 500. rođendan

Michelangelove freske na stropu Sikstinske kapele danas slave 500. rođendan, a Vatikan je upozorio da bi jednoga dana mogao ograničiti broj posjetitelja koji ih dolaze pogledati kako bi zaštitio jedno od čuda zapadne civilizacije. Sikstinska kapela je bez dvojbe najposjećenija prostorija na svijetu. S porastom masovnog turizma svake je godine razgleda pet milijuna ljudi ili 20 tisuća na dan.

Sikstinska kapela - žrtva svog uspjeha

Ravnatelj Vatikanskih muzeja Antonio Paolucci izjavio je da se ne predviđa ograničenje broja posjetitelja u kratkoročnoj ili srednjoročnoj budućnosti, ali da muzej možda neće imati izbora nakon toga. Godine 1994. završen je 14-godišnji projekt obnove kapele u sklopu kojeg su ugrađeni isušivači zraka, filtri i mirkoklimatska kontrola. Međutim, broj posjetitelja jako je porastao i taj je zaštitni sustav pod iznimnim optrećenjem. Paolucci je kazao da se testira novi, visokotehnološki, radikalni projekt za zaštitu fresaka od atmosferske štete. Pokaže li se dobrim, sustav bi mogao biti spreman za godinu dana.

Sikstinska kapela sagrađena je na zahtjev pape Siksta IV. između 1477. i 1480. godine. Tamošnje freske Michelangela Bounarrotija smatraju se vrhuncem renesansnog slikarstva. Kipar je u Rim dospio na prvotni poziv Pape Julija II. da izradi golemu grobnicu s 40 kipova u prirodnoj veličini, koja nije dovršena. Papa je 1508. za Michelangela imao drugu nevjerojatnu narudžbu - oslikati svod Sikstinske kapele.

Više od 300 ljudskih figura na površini od 550 m2

Zidove kapele već su oslikali majstori 15. stoljeća, uključujući Botticellija i Perugina. No svod je bio obojen u plavo, a na njemu su se nalazile zlatne zvijezde. Postojao je i problem pukotine na svodu. Julije je zahtijevao da se svod potpuno obnovi i zapovjedio je Michelangelu da na njemu naslika 12 velikih figura apostola. Tijekom radova narudžba se multciplirala te je od početnih 12 prerasla u više od 300 ljudskih figura na površini od 550 četvornih metara. Michelangelo je na stropu Sikstinske kapele radio četiri godine, većim dijelom ležeći na leđima, a Posljednji sud slikao je šest godina.

Freske su prvi put javno pokazane u kolovozu 1511. godine, a dovršene su u listopadu 1512. Dvadeset i četiri godine poslije Michaelangelo se ponovno vratio u Sikstinu da naslika Posljednji sud na zidu iza oltara. Michelangelo, koji je strahovao da će i sam biti osuđen, tom je prilikom naslikao svoj portret u liku svetog Bartolomeja. Za svod Sikstine Michelangelo je nadahnuće crpio iz pjesme koju je sam napisao:

Sva ljepota na ovoj zemlji
što je nađe željno i budno oko
nalikuje na božanski izvor
iz kojeg svi potekosmo
u njemu već vidimo komadić raja.