Proračun za 2013.: Razvoj i fiskalna konsolidacija

Rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna, kojim se rashodi povećavaju za 100 milijuna kuna, već je u Saboru a Vlada je predstavila onaj za sljedeću 2013. godinu.

Prema svemu bit će jednako težak za građane kao i ovogodišnji. U proračunu za 2013. godinu ukupni prihodi planirani su u iznosu od 113,7 milijardi kuna. Ukupni rashodi državnog proračuna planiraju se u visini od 124,5 milijardi kuna. 

Obrazlažući prijedlog proračuna za 2013. s projekcijama za 2014. i 2015. godinu, ministar financija Slavko Linić je naglasio kako je rast prihoda posljedica očekivanog oporavka gospodarske aktivnosti i određenih promjena u poreznom sustavu zbog ulaska u EU.

Rast rashoda prije svega je posljedica rasta izdataka za kamate zbog preuzimanja duga brodogradnje, dodatnih troškova restrukturiranja brodogradnje i, nakon ulaska u Uniju, uplate u proračun EU-a, dok se najveće smanjivanje rashoda očekuje kod rashoda za zaposlene koji bi, kada se uključe i zdravstvene ustanove, bili smanjeni za 2,3 milijarde kuna u odnosu na iznos predviđen rebalansom proračuna za ovu godinu.

Proračun za iduću godinu rađen je uz projekciju rasta BDP-a za 1,8 posto, a u 2014. i 2015. godini Vlada očekuje ubrzanje gospodarskog rasta, u 2014. očekuje rast od 3 posto, u 2015. za 3,5 posto. Projekcija je Vlade i da će inflacija u idućoj godini, zbog efekta ovogodišnjeg poskupljenja energenata, i dalje biti značajna, 3,5 posto, a u 2014. i 2015. nešto iznad 2 posto. 

Osnovna politika Vlade je politika razvoja i fiskalne konsolidacije, istaknuo je Linić. Očito je da politika samo štednje Vladi ne bi uspjela, jer je potreban i paralelan proces - bitka za gospodarski rast, naglasio je Linić poručujući kako je bitka za jači BDP, jače gospodarstvo okosnica koja može opravdati daljnju politiku fiskalne konsolidacije, daljnje štednje.

Linić je naglasio kako je rast proračunskih prihoda u idućoj godini posljedica očekivanog oporavka gospodarske aktivnosti, discipline u naplati poreznih prihoda, određenih promjena u poreznom sustavu zbog ulaska u EU.

S početkom 2013. primjenjivat će se snižena stopa PDV-a u ugostiteljstvu od 10 posto, umjesto dosadašnjih 25 posto, ukida se nulta stopa PDV-a i uvodi stopa od 5 posto na neke proizvode, a počet će i proces fiskalizacije.

Proračunom za iduću godinu Vlada planira prihod od PDV-a u iznosu od 43,4 milijarde kuna, što je gotovo 4 milijarde kuna, ili 7,1 posto više u odnosu na originalni proračun za ovu godinu.

Kod trošarina se očekuje rast za 5,8 posto, na 12,15 milijardi kuna, a posljedica je to ponajprije promjena zbog usklađivanja s EU-om, pri čemu se veći rast očekuje od trošarina na duhanske proizvode, a u sustav naplate trošarina bit će uključene i naknade za strateške rezerve nafte, odnosno HANDA-e.

Značajno smanjenje Vlada planira kod prihoda od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije zbog ukidanja carina na uvoz iz zemalja EU-a. U 2013. od tog se poreza planira prihod od 1,1 milijardu kuna, što je 33,6 posto manje nego li u originalnom proračunu za 2012.

Proračunski rashodi u idućoj su godini planirani u iznosu 124,5 milijardi kuna, što je u odnosu na originalni ovogodišnji proračun rast za 5,6 milijardi kuna (u odnosu na rebalans za 3,2 milijarde kuna).

Rashodi za zaposlene u 2013. u proračunu se planiraju u iznosu od 20,7 milijardi kuna, što je 1,7 milijardi kuna manje nego predviđenim rebalansom (bez zdravstva).

Ministar Linić na sjednici Vlade posebno je upozorio na utjecaj javnog duga i kamata na deficit.

Javni se dug u 2013. penje na razinu od 55 posto BDP-a, a i u 2014. se očekuje rast (na 56 posto BDP-a). Ta su kretanja povezana s proračunskim manjkom, preuzetim dugovima brodogradnje, očekivanjima rješavanja dubioza u zdravstvu, a u javni će se dug, kaže Linić, prenijeti i dio konsolidacije željeznice i autocesta

U 2015. trebalo bi doći do bitnog zaokreta i smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, što će ponajviše ovisiti o privatizaciji ne samo dionica trgovačkih društava nego i stavljanju u funkciju nekretnina, politici koncesioniranja, a tako povećani prihodi najvećim bi dijelom išli u smanjivanje dugova, rekao je Linić.