Rasprava o nasilju nad ženama s invaliditetom

Od ukupne populacije, žene s invaliditetom su oko 77 posto nižeg obrazovnog nivoa, a to znači da imaju završenu četverogodišnju ili osmogodišnju školu ili uopće nemaju završenu osnovnu. To predstavlja važan podatak koliko je njihov povratak u zajednicu, povratak na posao ili pak zapošljavanje ozbiljan problem, upozorila je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak na okruglom stolu "Nasilje nad ženama s invaliditetom".

Slonjšak je naglasila da po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo postoji 518 389 osoba s invaliditetom te da su od toga 40 posto žene. Vezano uz zapošljavanje, istaknula je da je u prvoj polovici 2012. zaposleno oko 33 posto žena s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih osoba s invaliditetom.

Govoreći o problemu nasilja nad ženama s invaliditetom, istaknula je kako su najčešći oblici nasilja u obitelji, od okoline i na radnom mjestu, ali da je najveći problem neprijavljivanje nasilja.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić naglasila je kako su specifični problemi žena s invaliditetom u Hrvatskoj ekonomski problemi poput nemogućnosti pronalaska zaposlenja, istaknuvši pritom kako do zaposlenja dolaze teže nego muškarci s invaliditetom.

Ljubičić je iznijela podatke dobivene na radionicama sa ženama s invaliditetom koji govore da je samo 30 posto žena ostvarilo pravo na invalidsku mirovinu u odnosu na 70 posto muškaraca. Najveći broj žena s invaliditetom, 74,3 posto živi u obitelji, 19 posto živi samo, a 53 posto žena boravi u ustanovama.

Predsjednica Mreže žena s invaliditetom Gordana Jurčević naglasila je da kada se govori o nasilju nad ženama s invaliditetom zanemarivanje jednako predstavlja nasilje.

Istaknula je kako je dominantno psihičko nasilje, koje žene s invaliditetom, kazala je, ne prepoznaju zbog ovisnosti o tuđoj pomoći. Najčešće se događa u obitelji jer se vrši pod krinkom prezaštićivanja roditelja ili supružnika prema njima te stoga one ne mogu ostvariti svoj izbor, upozorila je.