Nezaposleni mladi - "socijalna bomba" pod hrvatskom budućnošću

Temeljni je problem Hrvatske što u njoj samo trećina stanovništva radi, razina aktivnosti i zaposlenosti radno aktivnog stanovništva je pri europskom dnu, a kriza koja je ušla u petu godinu, samo je pojačala hrvatsko zaostajanje za razvijenom Europom.

Na to je upozoreno na okruglom stolu Hrvatsko tržište rada - dugoročni trendovi u organizaciji mjesečnika Banka i Zaklade Friedrich Ebert. Od početka krize 2008. godine zaposlenost se u Hrvatskoj smanjila za 140.000 osoba, uglavnom u privatnom sektoru u kojem je prije početka recesije bilo zaposleno dvostruko više ljudi nego u javnom, istaknuo je Teo Matković sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Matković je također naveo podatke koji demantiraju tvrdnje kako u današnjem svijetu više nema "poslova za cijeli život". U privatnom sektoru doista dominira zapošljavanje na kraće vrijeme jer više od 20 godina staža na istom poslu ima samo 15 posto zaposlenih, no u javnom sektoru gotovo 40 posto zaposlenih radi na istom poslu duže od 20 godina.

Vojmir Franičević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta istaknuo je kako se problem niske konkurentnosti hrvatske ekonomije ne može riješiti samo snižavanjem cijene rada, već treba povećati proizvodnost. Frančević je istaknuo kako je posebno porastao broj nezaposlenih među starijim osobama, od kojih se mnoge više nikada neće zaposliti, te mladenačka nezaposlenost - to su dvije "socijalne bombe" pod hrvatskom budućnošću.

Hrvatska stopa aktivnosti, kao i stopa zaposlenosti, među najnižima su u Europi pa se postavlja pitanje gdje su svi ti neaktivni ljudi i što rade, upozorio je Daniel Nestić s Ekonomskog instituta. On smatra da tome doprinosi visoka rigidnost tržišta rada, odnosno zakonska zaštita zaposlenja, po čemu je Hrvatska među vodećim zemljama u Europi.

S time se ne slaže predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, koji upozorava da radnici koji izgube posao mogu to lako podnijeti u Skandinaviji, gdje im država omogućava visoku razinu socijalnih prava, no u Hrvatskoj su potpuno nezaštićeni jer država nema novca ni za nužnu pomoć.
Ribić kaže da je hrvatska javna potrošnja među najnižom u Europi pa nisu opravdani zahtjevi za njezinim daljnjim smanjenjem.

Umjesto rezanja troškova zaposlenih, Vlada bi trebala provesti reformu vrlo neefikasnog javnog sektora. S ovakvom javnom upravom nijedna vlast ne može postići svoje ciljeve, zato je prvi zahvat nove Vlade trebala biti reforma javne uprave, rekao je Ribić.