Svjedočenje o Zagrebu iz pera Gjure Szabe

Knjigom Gjuro Szabo o Zagrebu AGM je pokrenuo novu biblioteku Memorija i grad u kojoj će objavljivati pretiske starih i niz novih izdanja iz pera najreprezentativnijih autora iz područja kulturne povijesti naših gradova.

Knjiga je komponirana u tri cjeline. U prvoj prevladavaju tekstovi posvećeni uglavnom arhitektonskoj baštini Zagreba od 17. do početka 20. stoljeća, ali i pojedinim manjim, važnim temama, potaknutim katkad obljetnicama, katkad drugim povodima. U drugoj cjelini donose se Szabini tekstovi o Kaptolu, katedrali i Dolcu, tada najugroženijim dijelovima povijesne jezgre, za čiju sudbinu Szabo vodi brigu od rušenja Bakačeve kule 1906. i natječaja za regulaciju Kaptola i Dolca iz 1908., prožeti jadom zbog gubitaka i osudom Hermanna Bolléa i njegova protektora Izidora Kršnjavoga te simpatijom za suborca, arhitekta Viktora Kovačića. U trećoj cjelini donose se Szabini kulturnopovijesni biseri i razastire pun opseg njegova interesa i osjećajnosti. Tu se Szabo predstavlja kao politički i društveni historik, estetičar, suvereni tumač vrednota i čudesan poznavalac ljudi, kako ga obilježava Josip Horvat.

Gotovo svi članci opremljeni su novim slikama koje podcrtavaju sadržaj i poruku, a težište nije samo na spomenicima nego i na ljudima, ličnostima koje obilježavaju epohu. Szabo, osobito osjetljiv na sliku, napose povijesnu fotografiju, nije mogao odgovarajuće opremiti većinu svojih članaka s obzirom na karakter novina, časopisa ili zbornika u kojima ih je publicirao, pa je knjizi dodana vizualna informacija.

Szabine su legende i bilješke posebno obilježene. U uredničkim bilješkama uglavnom se upućuje na današnje adrese kuća ili spomenika, zato što ih Szabo ležerno i opisno spominje računajući na čitatelje tadašnjih generacija koji se u gradu snalaze prema drukčijim kriterijima, poglavito prema imenima kućevlasnika ili urbanom žargonu doba. Ta intimizacija čini osebujnima te tekstove koje je Szabo pisao i objavljivao misleći isključivo na sadašnje vrijeme.