Otvorena retrospektiva Waltera Neugebauera

Izložba posvećena hrvatskom majstoru stripa, karikature i crtanoga filma Walteru Neugebaueru, otvorena u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori, prva je velika retrospektiva iznimno bogata opusa crtačkog virtuoza i prvog najboljeg "pravog" hrvatskog strip crtača koji je dosad, po mišljenju mnogih, bio nedovoljno istražen te pomalo zanemaren.

Kad se govori o Walteru Neugebaueru teško je reći tko je on zapravo, jer bio je i strip-crtač, koji je uz karikaturalni crtao i realistični strip; bio je urednik, režiser i grafički dizajner - on je bio umjetnik u najširem smislu riječi, kazala je povjesničarka umjetnosti i koautorica izložbe Branka Hlevnjak.

"Walter Neugebauer retrospektiva" donosi izbor eksponata grupiranih u 132 cjeline raspoređene u pet tematskih jedinica ilustraciju, karikaturu, strip, film i reklame, koje prate razdoblje od kasnih tridesetih do osamdesetih godina prošloga stoljeća.

Primjerci originalnih stripova, ilustracija za strip-albume, strip-slikovnica, te slike, akvareli i crteži, pa čak i propagandni spot iz 1988. u kojemu Neugebauer govori o svojem radu, suradnicima, obitelji, hobijima i slično, raspoređeni su na dvije etaže Galerije, nudeći cjelokupan presjek umjetnikova bogata stvaralačkog opusa.

Izložba počinje sa stripovima iz Neugebauerova lista "Veseli vandrokaši", koji je pokrenuo 1938. kad je imao tek 17 godina. Slijede "pustolovna" soba, "western" soba, pa soba posvećena strip izdanju "Zabavnik" i 50-tim godinama, uključujući legendarni "Plavi vjesnik".

U podrumu se na TV ekranima vrti nekoliko kratkometražnih animiranih filmova - "Bušo - hrabri izviđač" iz 1958. i "Narod odlučuje - svi na izbore" (1945.), a na jednom se zidu odvija projekcija animiranog filma "Veliki miting" iz 1951., praćenog brojnim pripremnim ilustracijama.

Iako pionirski i nezaobilazan, iznimno bogat opus Waltera Neugebauera (Tuzla, 1921. Muenchen, 1992.) dosad je bio nedovoljno istražen, a izložbom na dvije etaže Galerije i izborom djela iz obiteljske ostavštine dočekao je adekvatnu prezentaciju stručnoj i široj javnosti, stoji u najavi Klovićevih dvora. 

Neugebauer je već 1935. počeo objavljivati stripove za brojne časopise, a njegov kratak strip o Nasredin hodži, kao temelj likovnog izraza kojega je  godinama razvijao, objavljen je u časopisu "Oko", gdje su izlazili i prvi radovi Andrije Maurovića. Kao sedamnaestogodišnjak pokreće vlastiti list "Veseli vandrokaš", u vrijeme početka zlatnog doba hrvatskog stripa, koji se istaknuo s dva realistična vestern-stripa, "Winnetou - kralj Apaša", kojega mnogi smatraju stripovskim remek-djelom, i "Jahači rumene kadulje", koji su bili bez oblačića, s kratkim tekstovima ispod pojedinih slika, s kadrom nalik filmskom.

Njegova vještina dizajniranja i umijeće grafičkog dizajna dolazi do izražaja nakon Drugoga svjetskog rata kada je u Olikpropu crtao sve vrste promidžbenih materijala, među kojima su osobito inventivna rješenja za oglase Vjesnika u srijedu, a tih se godina isprepliću sve njegove vrline crtanja, ilustriranja, faziranja, režiranja, animiranja, njegov konceptualni i virtualni rad. Pedesetih surađuje s njemačkim nakladnikom "Kauka Verlag", gdje je kao umjetnički direktor napravio koncepciju za novi dječji časopis "Bussi Baer", a potom osniva studio Walter Neugebauer Production, u kojemu su izrađivani stripovi, crtani filmovi, ilustracije, dječje knjige i grafike.

Među najznačajnijim dizajnerskim projektima u Njemačkoj bili su oni za tvornicu bombona Haribo, Bikić-mljekar Axel, balonasti likovi žvakaćih guma Hubba Bubba, pčelica na dječjoj štednji, pingvini koji zagovaraju Lipton, ledeni čaj i Kid-Cat.
U domaćoj i europskoj kinematografiji upamćen je kao autor, animator i redatelj animiranih, igrano-reklamnih i namjenskih filmova.

Izložba u Galeriji Klovićevih dvora otvorena je do 3. ožujka.