"On je bio najbolji"

Na komemoraciji Krsti Papiću u zagrebačkom kinu "Tuškanac", koje je bilo premalo za sve koji su se došli oprostiti od tog cijenjenog filmskog redatelja čiji je opus jedan od temelja hrvatske kinematografije, okupili su se njegovi brojni prijatelji, kolege i suradnici.

Ocijenivši Papićev opus kao inventivan i nadasve hrabar, predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja Antonio Nuić istaknuo je kako se on, osim umjetnošću, nepoštedno bavio djelovanjem za boljitak kinematografije, iskazujući beskompromisnost, poštenje i hrabrost u zalaganju za poštivanje autorskih prava.

O tome je Papić progovorio i u svom posljednjem pismu upućenom iz bolnice supruzi i kćerima u slučaju da ne preživi operaciju, a u kojemu traži da mu sprovod bude u krugu najuže obitelji. Odlučio sam se na to zbog sramne pljačke autora koji su snimali do devedesete i čiji su filmovi oteti, a autori opljačkani. Država je protuzakonito uzela naše filmove i dala ih svojim tajkunima, a da nas nitko nije pitao. Ova vlada od koje smo čekali da to ispravi - nije htjela. Vratite filmove našoj djeci, zapisao je Papić, koji je umro 7. veljače nakon teške bolesti, u 80. godini.

Pismo je pročitao redatelj Vinko Brešan, napomenuvši kako mu je Papić ponajprije bio daleki uzor, a potom učitelj i prijatelj, te podsjetivši da je svog mentora kojemu je asistirao na filmovima upoznao još kao jedanaestogodišnjak na snimanju "Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja".

Pokušavao sam od njega učiti kakav redatelj treba biti i kakav čovjek treba biti, a on je bio najbolji, istaknuo je Brešan. Mlađu generaciju redatelja vidio je kao svoju djecu, a svoju kao braću, koliko god smo se trudili biti urbani, iza naših kadrova nebodera osjećao se kamenjar, koliko god se u našim filmovima svirao rock, u pozadini se čuo ritam gluhog kola i koliko god smo tražili urbana lica, u našim su se junacima prepoznavala ona iz "Lisica", dodao je.

Redatelj Petar Krelja podsjetio je na dugogodišnje prijateljstvo s Papićem, još od vremena kada se skupina mladih kritičara, danas klasika hrvatske kinematografije, nalazila na kavanskim razgovorima gdje su u njemu prepoznali redatelja kojega treba poduprijeti. Plijenio je osobitim šarmom i bio izuzetno duhovit čovjek, na našim druženjima nije bilo lošeg raspoloženja, rekao je.
Krelja smatra da bi se o Papiću trebala napisati monografija, s obzirom na "niz poticajnih filmova o kojima tek treba pisati", od prvih uradaka, preko dokumentaraca s kojima je pustošio festivale do monumentalnih "Lisica" koje je stvorio kroz bol, strast, razboritost i duhovitost.

Prije početka snimanja uvijek smo puno razgovarali o temi filma jer Papić nije htio snimiti samo još jedan film, a da ga se tema o kojoj govori ne tiče, rekao je scenarist Mate Matišić, koji je s Papićem tijekom 25 godina surađivao na pet filmova, a danas se od svog prijatelja oprostio odsviravši na gitari jednu od glazbenih tema iz njegova filma. Posebno je istaknuo njegov odnos prema glumcima i suradnicima koje je štitio od negativnih strana posla, ali i talent za pisanje govora likova prvoboraca i partijskih komesara u vrijeme bivše i sadašnje države, a koji se danas zrcale kao Papićev svojevrsni obračun s ispraznim idejama sustava i jedna od stalnih tema njegovih filma.

Veljko Bulajić, kojemu je Papić u početku asistirao na filmovima, rekao je da nikada nije sanjao da će govoriti na posljednjem ispraćaju svog rođaka, istaknuvši kako su njegova djela trajna vrijednost i vrhunski dosezi hrvatskog filma.

Do samog kraja Papić je bio aktivan, očekivala ga je premijera i kino distribucija njegova posljednjeg igranog filma "Cvjetni trg", a za idući festival u Oberhausenu priprema se retrospektiva njegovih dokumentaraca. Jedan od tih filmova, "Čvor" iz 1969., prikazan je i na komemoraciji, a na Papićev rad podsjetila je i izložba plakata njegovih filmova u vitrinama kina "Tuškanac".

Uz Papićevu suprugu i kćeri danas su u kinu "Tuškanac" bili, među ostalima, brojni redatelji, glumci, filmaši te ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, ministar zdravlja Rajko Ostojić, predstavnici Ureda predsjednika i Grada Zagreba, predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić.