Apoksiomen u francuskom centru za restauraciju umjetnina

Brončani kip Apoksiomena, koji je tijekom Festivala Hrvatske u Francuskoj bio izložen u Louvreu, od 26. veljače do 4. ožujka bit će dodatno istražen u francuskom Centru za istraživanje i restauriranje umjetnina u francuskim muzejima (C2RMF Centre de Recherche et de Restauration des Musées de France), izvijestilo je Ministarstvo kulture.

Zahvaljujući izložbi Apoksiomena u Louvreu, koja se danas zatvara, uspostavljena je suradnja Ministarstva kulture i Hrvatskog restauratorskog zavoda s francuskim centrom C2RMF u kojemu će se obaviti dodatna istraživanja tehnike izrade i sastava materijala od kojih je kip izrađen.

Nakon istraživanja obavljenih pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda, u Parizu se planira rentgenska radiografija i metalografska analiza (PIXE i ICP) radi prikupljanja dodatnih podataka o tehnici izrade kipa što bi moglo poslužiti kao dodatna argumentacija u definiraju podrijetla i datacije kipa, priopćilo je Ministarstvo.

Hrvatski Apoksiomen jedan je od rijetkih sačuvanih grčkih kipova koji su nekada krasili grčka svetišta i gradove, posebice vježbališta. Prikazuje mladog atletičara u trenutku opuštanja i potpune posvećenosti čišćenju svojega tijela od ulja, znoja i prašine. Kip je pronađen je u podmorju otočića Vele Orjule pored otoka Lošinja, a bio je to slučajni nalaz belgijskog turista Renea Woutersa. Nakon višegodišnjih konzervatorsko-restauratorskih radova u Hrvatskom restauratorskom zavodu potvrđeno je da je kip izrađen najvjerojatnije u 2. ili 1. st. prije Krista u nekoj grčkoj ljevaonici prema izvorniku iz 4. st. prije Krista. Postoji čak osam inačica i varijanti ovoga kipa, među kojima se naš kip izdvaja cjelovitošću i kvalitetom kao najvjernija slika prototipa, ističe Ministarstvo. Postojanje kopija u različitim materijalima (u mramoru, bazaltu i bronci) te brojne inačice smanjenih dimenzija i varijante upućuju na to da je riječ o znamenitome djelu koje je često bilo reproducirano.

Na temelju do sada obavljenih istraživanja može se pretpostaviti da je kip bio teret rimskoga broda, koji je plovio na sjever prema nekome od velikih gradova ili nekoj od sofisticiranih sredina izvan grada, poput raskošnih ranocarskih vila. Konzervatorsko-restauratorski radovi započeti u listopadu 2000. u Hrvatskome restauratorskom zavodu u Zagrebu potvrdili su da je kip odliven u bronci indirektnim postupkom izgubljenoga voska te da je spojen od najmanje sedam zasebno lijevanih dijelova.