Tri nove Biblije, prevode se još dvije

Protekle dvije godine tiskana su tri nova hrvatska prijevoda Biblije, ponovljeno je više od deset starih izdanja, istodobno se prevode još najmanje dva nova, što govori o iznimnoj živosti u bibličarskim krugovima u Hrvatskoj. U svijetu se priprema više od 400 novih izdanja najtiskanije knjige svih vremena.

Novi hrvatski prijevodi, po riječima izdavača ili prevoditelja, rađeni su tako da budu što vjerniji ili točniji izvornim izdanjima. Upravo hrvatski prevoditelji Biblije bit će središnja tema stručnog skupa koji će se održati 15. i 16. svibnja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u sklopu Tjedna Biblije. Domaći bibličari govorit će o prevoditeljima Petru Katančiću, Antunu Soviću, Ivanu Šariću, Ivanu Štambuku, Bonaventuri Dudi, Jerku Fućaku i drugima.

Biblija je sveta knjiga židova i kršćana koja je dobila naziv po imenu feničke luke Biblos na području današnjeg Libanona. Krajem 2011. Biblija je bila prevedena u cijelosti na 475 jezika; njezin drugi dio - Novi zavjet na 1240, a pojedini dijelovi teksta na 2538 jezika, izvori su Ujedinjenih biblijskih društava kojima je cilj prevesti Bibliju na svih 6900 svjetskih jezika.

Početak hrvatskoga "biblijskog puta" počinje objavljivanjem dijelova Božje riječi u ćirilometodskom razdoblju (9. stoljeću) a nastavlja se prijevodima ili djelomičnim objavljivanjima Biblije Bernardina Frankopana, koja se počinje prevoditi 1521., pa Biblije hrvatskih protestanata Stjepana Konzula Istranina i Antona Dalmatina te Biblijom Bartola Kašića iz 1622. itd. Ipak prva cjelovita Biblija na hrvatskome tiskana je tek 1831. u Budimu, i to nakon smrti njezina prevoditelja franjevca Petra Katančića (umro 1825).

Nijemci su svoj prvotisak Biblije dobili 1466., Talijani 1471., Česi 1488., Francuzi 1523., Poljaci 1561., Slovenci 1584., Mađari 1590. i Slovaci 1829. godine. Nakon Hrvata Bibliju su preveli Srbi 1868., Bugari 1868., Rusi 1876. te Ukrajinci 1880.