Veliki štrajk javnih službi - blokade neće biti

Sindikati javnih i državnih službi najavili su koordinirani štrajk u srijedu, 5. lipnja, ako u idućih pet dana ne uspije proces mirenja s Vladom. Štrajkat će govoto 200 tisuća članova 11 sinidikata koji su u socijalnom sporu s Vladom. Odlučilo je tako 11 sindikata nakon jučerašnjih pregovora.

Pokušavali su ih, kažu sindikalni vođe, međusobno podijeliti i posvađati kako bi sebi kupovali vrijeme, ali nisu uspjeli. Predsjednik Matice sindikata Hrvatske Vilim Ribić naglasio je da nisu radosni što idu u štrajk te da će kolateralne teškoće pasti na leđa dijela građana. Ribić je ustvrdio da njihove zahtjeve ne smatraju nerealnima ministri Arsen BaukSlavko Linić, uz ocjenu da ne zna što se u Vladi događa. Na novinarski upit o tome da je na tom sastanku rečeno da bi ispunjenje njihovih zahtjeva značilo 10 tisuća otkaza u javnim i državnim službama, Ribić je odgovorio da nitko takvu rečenicu nije izrekao

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić kazao je da je spreman nastaviti socijalni dijalog o tome kada i u kojem ekonomskom trenutku im mogu povećati plaće. Vlada je svjesna socijalnog položaja državnih i javnih službenika, ali da sada udovolji njihovim zahtjevima, 17 tisuća državnih i javnih službenika moralo bi dobiti otkaz, poručio je Mrsić. Za sindikalne zahtjeve, kazao je, trebalo bi isplatiti 1,6 milijardi kuna. Dodao je da su pokušali sa sindikatima definirati koji je to ekonomski trenutak kada bi se prava mogla vratiti, ali dio sindikata jednostavno nije želio slušati. Ustvrdio je da država neće biti blokirana jer je jasno definirano koji se poslovi za vrijeme štrajka moraju obavljati. Potvrdio je i mogućnost nametanja radne obveze učiteljima i nastavnicima u srijedu, 5. lipnja, radi provedbe državne mature. 

Stiglo je priopćenje iz Banskih dvora u kojem se, među ostalim, ističe kako Vlada očekuje i od sindikata koji su joj najavili socijalni spor da će se uključiti u pregovore o sklapanju sporazuma. Sindikati traže vraćanje svih oduzetih i umanjenih naknada, dodataka na plaću i koeficijenata te uključivanje sindikata u rješavanje problema viška zaposlenih. Zahtijevaju i čvrsta jamstva da se više neće posezati za radničkim pravima te izmjene Zakona o reprezentativnosti.

Najavu štrajka komentirao je i čelnik oporbe Tomislav Karamarko. Navodi da Vlada 'tvrdoglavo' vodi pogrešnu politiku štednje umjesto poticanja investicija i otvaranja novih radnih mjesta. Na pitanje novinara bi li - da je premijer - jednako branio stajalište sindikata i imao isto stajalište, Karamarko je odgovorio da bi u tom slučaju stavio naglasak na nešto drugo. Doveo bih kvalitetne investicije i otvorio bih prostor poduzetnicima. Osim toga, smanjio bih porez, čime bih stimulirao poduzetnike, potrošače i proizvođače, što bi rezultiralo otvaranjem novih radnih mjesta. Time bi se taj sindikalni dio problema lakše rješavao, rekao je.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) priopćio je kako je Mrsić tvrdnjom da bi ispunjenje sindikalnih zahtjeva za posljedicu imalo otpuštanje 17.000 djelatnika i 'matematičkom gimanastikom kojom je takve monstruozne tvrdnje potkrijepio - pljunuo u lice svim dobronamjernim ljudima'. SDLSN ističe kako izgleda da jedino ministar Mrsić nije čuo sindikalni prijedlog koji bi se mogao sumirati u dva osnovna zahtjeva - prestanite s ukidanjem prava i smanjenjem plaća i vratite jednostrano ukinuto i ugovoreno u dobroj (i naivnoj) vjeri kad se za to steknu uvjeti. Ovim istupom ministar Mrsić diskvalificirao se pred sindikatima i u javnosti kao osoba i državni dužnosnik Vlade Republike Hrvatske, stoji u priopćenju sindikata.