Izglasan "Lex Perković", HDZ napustio glasovanje

Bez HDZ-a, Hrvatski sabor zakonskim je izmjenama onemogućio primjenu europskog uhidbenog naloga na zločine počinjene prije kolovoza 2002. godine.
Sabor je naime donio Zakon o pravosudnoj suradnji s članicama EU-a u kaznenim stvarima, kolokvijalno nazvan "Lex Perković".

Zakon je donesen unatoč žestokom protivljenju dijela političke javnosti i upozorenjima Europske komisije. Za zakon je glasovalo 78 zastupnika koalicije, protiv je bilo šest oporbenih - laburisti, HDSSB i nezavisna Jadranka Kosor.
Jadranki Kosor nije prihvaćen amandman da se izbriše vremensko ograničenje za primjenu europskog uhidbenog naloga.

Ako se zakon usvoji, znači da je izvršen udar na vladavinu prava, izjavio je Tomislav Karamarko (HDZ) i poručio da HDZ ne želi tome davati legitimitet, pa su HDZ-ovi zastupnici napustili sabornicu.

Šef HDZ-a uvjeren je da je Zakon Hrvatskoj već nanio štetu i da će Europskoj komisiji dati mogućnost tužbe pred Sudom EU-a, zbog čega bi Hrvatska mogla biti izložena sankcijama. Hrvatska je preuzela obvezu primjene europskog uhidbenog naloga bez ikakvih ograničenja i ne može se sad izigrati ono što je obećano, rekao je Karamarko upitavši Vladu zašto ulazi u sukob s Europom i građane drži taocima tog sukoba. Odbacio je tumačenja da se zakonom štiti branitelje koji bi mogli biti izloženi tužbama pred sudovima EU-a ističući da se rat vodio na području Hrvatske. Vladina argumentacija vrijeđa zdravu pamet i sve one koji istinski žele demokratsku Hrvatsku, rekao je Karamarko.

SDP-ov Igor Dragovan (SDP) HDZ-ovce je prozvao za nevjerodostojnost. Nikada nismo imali snage istražiti zločine i sve što je bilo negativno u hrvatskoj prošlosti, a sada o tome govore ljudi koji su bili na čelu službe koje su to trebale odraditi, dapače rekli su da je sve čisto, dodao je. Dragovan odbija tumačenja da se zakon donosi zbog bivšeg čelnika jugoslavenske tajne službe Josipa Perkovića. Ali, dodaje, ako je tako, to su bili najbliži suradnici onih koji se danas protive ovom zakonu i prvog predsjednika Franje Tuđmana te su sudjelovali u ključnim vremenima za Hrvatsku.

Ako postoje nerazrješeni slučajevi, to trebaju razriješiti hrvatske institucije, ništa ne može ostati nerazjašnjeno, neistraženo i neprocesuirano, poručio je Igor Dragovan.

I Damir Kajin (nezavisni), pozivajući se na medije, tvrdi kako je Perković pomogao organizirati prvi sabor HDZ-a 1990. godine.
Smatra da bi, ako se već govori o politički motiviranim ubojstvima, trebalo istražiti i smrt bivših čelnika HSP-a Blaža Kraljevića i Ante Paradžika te Milana Levara. Zašto HDZ nije prozvao Šuška zbog suradnje s Perkovićem, zašto je Tuđman to tolerirao, pita Kajin koji uvredljivima naziva tvrdnje da aktualna vlada štiti zločince.

Nezavisna Jadranka Kosor pozvala je zastupnike da prihvate njezin amandman o brisanju vremenskog ograničenja za primjenu europskog uhidbenog naloga. Ako to učinimo, snizit ćemo tenzije, ulazimo u EU, nema potrebne da ulazimo s otvorenim pitanjima, poručila je Kosor.

I Jozo Radoš (HNS) proziva HDZ. Stranka koja se diči zaštitom hrvatskih branitelja zauzima se za odredbu koja će omogućiti njihovo izručenje, kaže Radoš.

Lex Perković ustvari je Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU-a koji je prošloga tjedna digao veliku buru na domaćoj, ali i europskoj političkoj sceni.

Izmjenama tog zakona, koje je Vlada prihvatila, europski se uhidbeni nalog provodi u odnosu na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine. To znači da se nalog sada ne odnosi na Josipa Perkovića, kojeg njemački sud tereti za ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića, jer je Đureković ubijen 1983. godine. Za Perkovićem je Njemačka savezna policija prije nekoliko dana obnovila tjeralicu.

U prilogu poslušajte mišljenje prof. dr.sc Zlate Đurđević, profesorice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

O tome kako se u Njemačkoj komentira vijest da je Hrvatska dva dana prije ulaska u EU promijenila Zakon o pravosudnoj suradnji govori novinar koji radi za Deutsche Welle Srećko Matić.