I dvorcima treba državna strategija

Kontinentalni turizam očito nam je bolna točka. Turistički potencijal brojnih dvoraca, kurija, vila i ljetnikovca slabo je iskorišten. Većina ih već desetljećima propada. Ima li država strategiju i viziju za obnovu ovih oronulih baštinskih zdanja?

Nekoć je njihovim odajama odzvanjao smijeh, čulo se zveckanje starinskoga posuđa ili su se širili zvuci smirujuće glazbe. No danas tim istim zaboravljenim dvorcima, srednjovjekovnim burgovima, ljetnikovcima i vilama „odzvanja" samo sablasna tišina, a zub vremena odavna ih je načeo.

Oko 1000 ih je razasuto diljem naše zemlje. Najviše ih je u Hrvatskom zagorju i na dubrovačkom području. Premda su zakonski zaštićeni kao hrvatsko kulturno dobro, te su povijesne građevine u jako lošem stanju.

Niz je razloga njihove zapuštenosti. Za mnoge još nisu razjašnjeni vlasnički odnosi u posljednjih 20 godina. Jedanput prekinuti kontinuitet korištenja dvoraca teško je ponovno pokrenuti i obnoviti. Problem je i u investicijama jer za obnovu prosječnog dvorca treba između 2 do 3 milijuna eura. A nitko danas ne može investirati ako mu se to ne isplati. Usto državna strategija ne postoji.

Među tako obnovljenima je, primjerice, dvorac Eltz u Vukovaru. No i za njih država teško odvaja novac za redovito održavanje. A prihodi tih muzeja vrlo su  mali.

Rezultati istraživanja stvarnog stanja dvoraca iz 2005. na uzorku od njih 125 pokazali su da ih je gotovo pola u lošem stanju, trećina ih je bez namjene, 10-ak ih je dobilo kulturnu namjenu u obliku muzeja ili knjižnica. Zanemariv je broj obnovljenih dvoraca u svrhu stanovanja.

Dodajmo da je 2003. počela i obnova Velikog Tabora u Hrvatskom zagorju, spomenika kulture nulte kategorije. Premda unutrašnjost renesansnih kula još nije dovršena, prije dvije godine Veliki Tabor svoja je vrata ponovno otvorio za posjetitelje. Za njih je bio zatvoren od 2008. Prošle godine Veliki Tabor posjetilo je 30 tisuća ljudi. Za usporedbu, dvostruko ih više ode u Trakošćan, naš jedini dvorac s posve sačuvanim interijerom nakon 2. svjetskog rata.

Do sada je u obnovu Velikog Tabora uloženo 50-ak milijuna kuna. Sve je financirao Hrvatski restauratorski zavod. Trenutačno se oslikavaju renesansne kule. A kad se to dovrši, mogla bi početi priprema stalnog muzejskog postava. On bi trebao biti multimedijalan i posjetiteljima dočarati život u srednjem vijeku.

Upravo su dvorci u mnogim europskim zemljama među atrakcijama kontinentalnog kulturnog turizma i odličan su izvor prihoda. Krajnje je vrijeme da se i u Hrvatskoj pokrene sustavna revitalizacija dvoraca na razini države. Tri ključna ministarstva - Ministarstvo kulture, turizma te regionalnog razvoja trebaju uskladiti programe i postaviti jasan okvir djelovanja i poticaja za revitalizaciju dvoraca.