Polje suhozida - od najstarijih vremena do kraja povijesti

Najstariji poznati kamen međaš s područja Hrvatske potječe iz 4. stoljeća prije Krista, nađen je u Starogradskom polju na otoku Hvaru i dio je parcelizacije polja iz razdoblja grčke kolonizacije. Parcelacija Starogradskog polja predstavlja jedno od remek-djela grčke kulture na Sredozemlju, ističe Sanja Buble, arhitektica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu.

Starogradsko polje 2008. dospjelo na Popis svjetske baštine UNESCO-a, kao prvo dobro iz kategorije kulturnih krajolika iz Hrvatske, a zaštićeno je i kao arheološka zona. Danas stručnjaci Farsku horu ocjenjuju najbolje sačuvanom izvornom grčkom podjelom zemljišta u kamenim suhozidima na cijelom Sredozemlju. Sve kasnije podjele uvijek su se odvijale unutar osnovnih grčkih čestica, a fizički su se uvijek obilježavale podizanjem suhozida. Osnovna struktura polja zadana grčkom parcelizacijom prije 2400 godina ostala je gotovo netaknuta. U Starogradskom polju nataloženi su slojevi svih kultura i okuplja gotovo 120 arheoloških lokaliteta od prethistorije pa do srednjeg vijeka.

Podjela Starigradskog polja, koji se nije bitno promijenila od antike do danas, procjenjuju stručnjaci, može ostati u istoj funkciji i istom obliku do kraja povijesti. Kamen međaš iz Starogradskog polja, koji se čuva u Arheološkome muzeju u Zagrebu, nije međni kamen u današnjem smislu riječi. Na njemu piše 'Međaš Matij Pitejev', dakle ime vlasnika čestice, te tako predstavlja katastarski opis u prirodi.

Otkad se osamostalio kao otok, dakle od kataklizmičkog podizanja razine mora prije oko 20 tisuća godina, otok Hvar čuva brojne tragove kultura. U Grapčevoj špilji su nalazi iz razdoblja između četiri i pet tisuća godina prije Krista i to je jedno od najstarijih nalazišta kulture i civilizacije na Jadranu. Početkom 4. stoljeća prije Krista Grci potiskuju Ilire. Godine 385. formirali su naseobinu Faros, današnji Stari Grad. Ondje su se naselili Grci s otoka Párosa, koji su prethodno dobili potvrdu o probitačnosti namjere proročišta u Dodoni.

I danas je Starogradsko polje, dugo oko šest km i široko oko 2 km, jasno podijeljeno na 73 pravokutne čestice dimenzija 1 stadij × 5 stadija (oko 181 m × 905 m), a neke su čestice podijeljene na kvadrate 181 m × 181 m i unutar parcela. Polje je premreženo brojnim kamenim suhozidima različitih dimenzija od najstarijih vremena, načičkano kružnim poljskim kućicama - trimima, kažunima ili bunjama, brojnim gustirnama za vodu, villama rusticama i kasnoantičkim i starohrvatskim crkvicama. Osim materijalnih tragova kultova vrhovnom bogu Zeusu-Jupiteru, važni su kultovi božanstava plodnosti, u prvom redu Dionizu i Perzefoni, a u natpisima se često spominje i Afrodita, piše Hina.