Vukovar - izmijenjen Statut, posebni pijetet, pismo latinica

S 13 glasova "za" vijećnika HDZ-a i HSP-a dr. Ante Starčevića te nezavisnog vijećnika Željka Pinjuha, tri SDSS-ova glasa "protiv" te osam SDP-ovih suzdržanih Gradsko vijeće Vukovara prihvatilo je izmjenu i dopunu Statuta grada koju je predložila skupina vijećnika HDZ-a i HSP-a AS.

Statut se dopunjava člankom kojim se područje grada proglašava mjestom posebnog pijeteta za žrtvu Domovinskog rata, a mijenja se članak o službenom jeziku i pismu tako da je službeni jezik u Vukovaru hrvatski a pismo latinično.

Smatram da je ovo jedna povijesna odluka Gradskog vijeća kojom se Vukovar proglašava mjestom posebnog pijeteta i na temelju ove odluke onemogućuje se uvođenje dvojezičnosti na području grada Vukovara, rekao je vijećnik HSP-a Marijan Pavliček.

Mi smo ovo danas ugradili u Statut, ali to je nažalost samo deklarativno, taj pijetet. To posebno treba odrediti svojim aktima Sabor i da to bude na nivou države jer Vukovar treba dobiti zaskuge i pažnju koju je već odavno zaslužio, rekao je predsjednik Gradskog vijeća Željko Pinjuh.

Opravdano je da se Vukovar sam proglasi mjestom posebnog pijeteta, ali naravno ne u onim dijelovima u kojima bi to bilo suprotno ustavnom zakonu. I to mora biti svima jasno, komentirao je odluku predsjednik Republike Ivo Josipović.

Dodajmo da su vijećnik SDP-a Goran Bošnjak i zamjenik gradonačelnika Srđan Milaković (SDSS) uvjereni da izmjene Statuta grada Vukovara ne mogu proći ocjenu zakonitosti. A prema ocjeni vijećnika HSP-a dr. Ante Starčevića i glasnogovornika Stožera za obranu hrvatskog Vukovara Igora Gavrića, izmjene i dopune Statuta su povijesne.

Nakon što je većinom glasova vijećnika krajem rujna prihvaćen prijedlog o pristupanju promjeni Statuta grada Vukovara, danas su bila tri konkretna prijedloga za njegovu izmjenu.

Skupina vijećnika HDZ-a i HSP-a dr. Ante Starčevića predlagala je dvije nove stavke u članku 2. gradskog statuta - i to stavak kojim se područje grada Vukovara proglašava mjestom posebnog pijeteta za žrtvu Domovinskog rata te stavak kojim bi se propisalo da su u Vukovaru službeni jezik i pismo hrvatski jezik i latinično pismo. Istim prijedlogom tražili su izmjenu i članka 61. koji bi glasio: Temeljem odredbe članka 2. () i pozivom na članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, područje grada Vukovara se u cijelosti izuzima od primjene odredaba Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj te od članka 12. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Gradonačelnik Željko Sabo u izmjenama je predlagao da se u statut ugradi članak kojim će se jasno dati do znanja da je u Vukovaru u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. Sabo je ujedno predlagao izmjene stavka 3. članka 61., sukladno kojima se na području grada dvojezičnost ostvaruje: 1. U radu tijela grada u samoupravnom djelokrugu, 2. U postupku pred upravnim tijelima grada. Iza stavka 3. toga članka dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase: Gradskim vijećnicima se osigurava pravo na dvojezično dostavljanje poziva za sjednicu Gradskog vijeća te pravo na upućivanje akata (podnesaka i dopisa) prema tijelima grada. Grad će osigurati pravo građanima da im se dvojezično, na njihov zahtjev: 1. izdaju javne isprave, 2. tiskaju obrasci koji se koriste u službene svrhe.

Klub vijećnika SDSS-a predlagao je da se izmjenama propiše kako su na području Vukovara u ravnopravnoj službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo te srpski jezik i ćirlično pismo. U članku 61., prema prijedlogu kluba SDSS-a, dodalo bi se niz novih stavaka kojima bi se osigurala primjena dvojezičnosti u Vukovaru te se tako predlagalo da se osim primjene dvojezičnosti u djelokrugu rada Gradskog vijeća, gradonačelnika, upravnih tijela grada te u postupku pred tijelima državne uprave, sudbenim tijelima, državnim odvjetništvima i pravobraniteljstvima prvog stupnja dvojezičnim pismom ispišu i prometni znakovi i druge pisane oznake u prometu, nazivi ulicama i trgova te geografskih mjesta i lokaliteta na području grada. U SDSS-u smatraju kako su se objavom rezultata popisa stanovništva iz 2011. godine stekli uvjeti da se na području Vukovara primjene odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.


Zašto u Vukovaru ima 27.000 stanovnika, a u policiji ih je evidentirano 42.000?

Gradsko vijeće Vukovara prihvatilo je inicijativu Kluba vijećnika HDZ-a o upućivanju zahtjeva nadležnim institucijama za žurno provođenje Zakona o prebivalištu u gradu Vukovaru radi usklađivanja točnog broja stanovnika i broja birača na području grada.

Također je većinom glasova imenovan Odbor za branitelje pri Gradskome vijeću. Naime prema popisu stanovništva iz 2011. Vukovar ima oko 27.000 stanovnika, dok ih istodobno u policijskoj evidenciji ima više od 42.000. Ta je točka na dnevni red uvrštena nakon dva sata rasprave. Protiv nje bila su trojica SDSS-ovih vijećnika koji su ustvrdili da o njoj nije obavješteno Vijeće nacionalnih manjina.