Objavljen prvi latinični prijepis Novog testamenta iz 1562.

U sklopu prvog rođendana Arkadije, knjižare Školske knjige, nedavno je održano predstavljanje Novog testamenta I. dio, 1562., prvoga latiničnog prijepisa glagoljskog izvornika. O knjizi su govorili prof. dr. sc. Mateo Žagar, prof. dr. sc. Alojz Jembrih i dr. sc. Dragutin Matak.

Knjiga Novi testament, izvorno tiskana na glagoljici 1562. u Urachu pokraj Tübingena, prvi je cjeloviti prijevod Novog zavjeta na hrvatski jezik otisnut za široku uporabu. Najveću ulogu u tiskanju djela koje je postalo nezaobilazni dio hrvatske kulture i identiteta imali su prevoditelji Štipan Konzul Istrian i Anton Dalmatin te vizionar Primož Trubar i mecena barun Ivan Ungnad.

Biblijski tekst objavljen je 1562./1563. u dva sveska u protestantskoj tiskari u Urachu pokraj Tübingena, koji su na domaći jezik, razumljiv običnim ljudima, preveli Štipan Konzul Istrian i Anton Dalmatin. Više je ljudi sudjelovalo u osnivanju tiskare u Urachu 1561. i nastanku toga iznimnog djela, no glavni su mu pobornici bili vizionar Primož Trubar i mecena barun Ivan Ungnad.

Novi testament objavljen je s izrazitim misijskim ciljevima – učiniti evanđelje dostupnim ljudima pod turskom vlašću u Bosni, Srbiji, Bugarskoj i okolnim susjednim zemljama, kao što piše Primož Trubar u Predgovoru. Konzul i Dalmatin isto kazuju u svom Predgovoru, s referencijom na biblijski tekst iz prvog poglavlja Poslanice Rimljanima: Pr'vo vam, Hr'vatom i Dalmatinom, potom takaiše Bošnakom, Bezjakom', Sr'blanom, i Bulgarom'!.
 
Stoga je Novi testament i tiskan glagoljicom i ćirilicom da bi ga mogli čitati oni koji jedan drugoga za nuždu razumiju, ali se svi ne služe istim pismom. Koliko je nade udijelila ova sveta knjiga u teškoćama i beznađima!

Usto, Novi testament sastavni je i nezaobilazni dio hrvatske kulture i identiteta. Uostalom, to je prvi cjeloviti prijevod Novoga zavjeta na hrvatski jezik otisnut
za široku uporabu. Otuda i zanimanje i teologa i filologa za ovaj pomalo zanemaren i nedostupan biblijski prijevod. Ova je nedostupnost uvećana i zbog glagoljičkog i ćiriličnog pisma kojim je napisan. Otuda i potreba za latiničnim prijepisom teksta. Ta se zamisao ostvarila u suradnji Adventističkog teološkog visokog učilišta Maruševec, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Školske knjige. Pripomogli su i glagoljaši iz Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Staroslavenskog instituta u Zagrebu.

Tim koji je transliterirao tekst vodio je prof. dr. sc. Mateo Žagar koji je autor koncepcije i organizator latiničnog prijepisa. Predgovor i prilozi pomoći će u sagledavanju povijesnoga okvira teksta i njegova okružja. U prilogu Errata prvi se put predočuju ispravci namijenjeni prvome dijelu glagoljskoga Novoga testamenta (1562.). Taj tekst u dosadašnjoj bibliografiji tiskanih hrvatskih knjiga u Urachu nije registriran. Stoga je od šire stručne i znanstvene koristi što taj glagoljski untcum objavljujemo u prigodi ovoga transliteriranoga teksta. Za objavljivanje spomenutog teksta Errata zaslužan je prof. dr. sc. Alojz Jembrih, koji je ustupio digitalnu snimku toga priloga, stoji, među ostalim, u tekstu urednika knjige Dragutina Mataka.

Drugi je dio Novoga testamenta u pripremi za izdavanje i sadrži novozavjetne poslanice i Ivanovo Otkrivenje.